Norveška gradi čeličnu ogradu na zabačenom arktičkom
graničnom prijelazu prema Rusiji nakon povećanog broja imigranata koji
su pristigli iz tog smjera prošle godine, što je izazvalo kritike
organizacija za zaštitu prava izbjeglica i zabrinutost da bi to moglo
naštetiti odnosima s bivšim hladnoratovskim neprijateljem.
Vlada tvrdi da su
novi prijelaz i ograda, duga oko 200 metara i visoka 3,5 metra na
graničnom prijelazu Storskog, potrebni kako bi se povećala sigurnost na
toj lokaciji.
Podizanje ograde na mjestu na kojem je prošle godine u zemlju ušlo
5500 migranata, većinom iz Sirije, odražava promjenu raspoloženja
javnosti prema izbjeglicama.
To je vidljivo i u Švedskoj, koja je ove godine uvela granične kontrole i postrožila pravila o azilu.
Organizacije za zaštitu prava izbjeglica i neki oporbeni političari
smatraju da će ograda odvratiti izbjeglice od pokušaja da dođu u zemlju
tim putem, ali i da nepotrebno podsjeća na Hladni rat u regiji u kojoj
su odnosi općenito bili jako dobri od raspada Sovjetskog Saveza 1991.
Ograda će biti podignuta za nekoliko tjedana, prije zimskog mraza, kako bi se otežao ulazak u zemlju kroz šumu.
Ove godine još nitko nije zatražio azil na toj sjevernoj granici, po norveškim vlastima.
Rusija još uvijek ima ogradu duž 196 kilometara duge granice s
Norveškom, članicom NATO-a. Nema prigovora na novu norvešku ogradu.
Tu je granicu prošle godine prešlo oko 250.000 ljudi, prema samo 5000 na godinu u vrijeme Hladnog rata.
