Njemačka i Francuska su skicirale plan za
produbljivanje europske vojne suradnje nakon što je odluka Velike
Britanije o izlasku iz Europske unije uklonila jednu od najvećih
prepreka jačanju europske obrane.
U možda najvećem napretku
za europsku zajedničku obrambenu politiku od devedesetih godina, Berlin i
Pariz rade na načinima na koje bi EU mogla brže razvijati svoje snage, a
sigurnosna suradnja pokazuje se kao ujedinjujuća sila za Europu nakon
odluke o Brexitu.
Predsjednik Europske komisije Jean-Claude Juncker će u svom redovnom
obraćanju o stanju Unije u srijedu pozvati na kraj izoliranog
funkcioniranja europskih vojski, a europski vođe će u petak u Bratislavi
raspravljati o vojnoj suradnji, bez Velike Britanije.
U dokumentu prijedloga zakona su Njemačka i Francuska, dvije
preostale europske vojne sile, iznijele detaljnu listu prijedloga,
uključujući zajedničko i stalno zapovjedništvo europskih snaga za
civilne i vojne misije.
Takav potez ne znači osnivanje europske vojske, no predstavlja
napredak u europskim ambicijama u područjima poput mirotvorstva i
upravljanja katastrofama, te bi moglo značiti oživljavanje europskih
borbenih skupina koje su operativne od 2007., no nikad nisu korištene.
Berlin i Pariz žele i jačanje Eurocorpsa, zajedničke vojne skupine
nekih članica EU-a i NATO saveza, te im žele dati jaču ulogu u europskim
operacijama.
Odluka o ponovnom jačanju vojne suradnje, što su prve pokušale
Francuska i Velika Britanija 1998., nema veze s britanskim izlaskom iz
EU-a, smatraju diplomati. Nijedna europska država samostalno nema
dovoljno snage da se suprotstavi državama u raspadu na europskim
granicama, islamskim militantima ili ruskoj prijetnji.
Francuska i Njemačka, kao i visoki vojni dužnosnici EU-a, žele surađivati s NATO-om u kojem se nalazi 22 od 28 članica EU-a.
“Jača i sposobnija europska obrana dovest će i do snažnijeg NATO-a”, stoji u dokumentu.
Velika Britanija i Francuska su najjače europske vojne snage, a
Britanci su među rijetkim članicama NATO-a koje ispunjavaju zahtjev
saveza o trošenju više od dva posto državnog proračuna na obranu.
Visoka predstavnica EU-a za vanjsku politiku i sigurnost Federica
Mogherini je u drugom dokumentu pozvala europske vlade na izgradnju
“strateške autonomnosti”, sugerirajući time nezavisnost od SAD-a.
Mogherini potiče na “trajnu strukturiranu suradnju” koja bi nekim
europskim vojskama omogućila da surađuju iako druge države u tome ne
žele sudjelovati.
“Radi se o udruživanju onih koji to žele”, smatra visoki obrambeni
dužnosnik EU-a, dodavši kako “nema boljeg vremena da se to pokuša”.
Mogherini, Berlin i Pariz žele da europske vlade razmisle o većem
financiranju europskih misija i operacija, kao i da po prvi puta u
europskom proračunu budu izdvojena sredstva za istraživački program
obrane. Francuska i Njemačka za početak predlažu izdvajanje od 90
milijuna eura u razdoblju od 2017. do 2019.
Riječ je o malom proračunu u odnosu na milijarde dolara koje za to
izdvaja SAD, no to bi EU-u moglo pomoći da ne zaostaje u vojnoj sferi,
te da ne ovisi o vojnoj industriji država poput Južne Koreje i Izraela.
