Institut
za razvoj obrazovanja organizira 12. po redu Sajam stipendija i visokog
obrazovanja koji će se održati 11. listopada 2016. u Nacionalnoj i
sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu te 13. listopada 2016. na Sveučilištu u
Rijeci.
Sajam stipendija promiče cirkulaciju mozgova unutar i izvan
Hrvatske putem različitih programa stipendiranja te na taj način
pozitivno utječe na razvoj ljudskih potencijala. Više informacija o
Sajmu dostupno je na www.stipendije.info.
Što je akademska mobilnost?
Pojam
“akademska mobilnost” odnosi se na boravak studenata, nastavnika ili
nenastavnog osoblja visokih učilišta na drugom visokom učilištu u svrhu
studiranja, profesionalnog usavršavanja ili rada. Boravak na drugom
visokom učilištu u Hrvatskoj ili inozemstvu može biti kraćeg ili duljeg
trajanja ovisno o tome radi li se o programu razmjene (kraći boravak u
trajanju do jedne akademske godine), profesionalnog usavršavanja (u
trajanju od svega nekoliko dana do nekoliko mjeseci), stjecanju pune
kvalifikacije kroz pohađanje cijelog studija (nekoliko godina) i sl.
Zašto je važna akademska mobilnost?
Mobilnost
studenata, nastavnika ili nenastavnog osoblja visokih učilišta važna je
jer donosi pozitivne pomake ne samo na individualnoj, već i
institucionalnoj, ali i široj društvenoj razini. Iako se kao najveća
prednost akademske mobilnosti najčešće naglašava povećanje zapošljivosti
pojedinca, važno je naglasiti kako je iskustvo boravka i studiranja na
drugom visokom učilištu ili u drugoj zemlji korisno i zato što potiče
razvijanje novih kulturnih, društvenih i akademskih vrijednosti te time
omogućuje osobni razvoj pojedinaca. Što se tiče institucionalne razine,
institucije visokog obrazovanja kroz akademsku mobilnost unapređuju
kulturu kvalitete svoje institucije i kvalitetu svojih studijskih
programa. Mobilni studenti, nastavnici i nenastavno osoblje nositelji su
novih ideja i kontakata te utječu na povećanje međuinstitucijske i
međunarodne suradnje, čime omogućuju razmjenu znanstvenih i stručnih
spoznaja, dobrih primjera iz prakse te stvaraju okolnosti povoljne za
razvoj i unapređivanje kvalitete. To je korisno za razvoj institucija
visokog obrazovanja, ali i za gospodarstvo te društvo u cjelini.
O akademskoj mobilnosti i odljevu mozgova
Postoji
ključna razlika između teme akademske mobilnosti i odljeva mozgova.
Termin mobilnost odnosi se na boravak na drugom visokom učilištu u
zemlji ili inozemstvu u određenom trajanju, a odljev mozgova odnosi se
na permanentni odlazak iz zemlje ili određene institucije. Globalno ne
postoji konsenzus o definiciji termina odljeva mozgova – ne postoji
konsenzus o tome koja minimalna razlika između emigracije i imigracije u
odnosu na ukupnu populaciju konstituira odljev mozgova. Danas se sve
više govori o porastu migracija, gdje pojedinci odlaze iz svoje
zemlje/institucije, ali ne isključivo u samo jednu zemlju/instituciju,
već migriraju iz “prve” u “drugu” pa u “treću” itd. zemlju/instituciju, a
zatim se neki od njih ponovno vraćaju u svoje zemlje/institucije. To je
značajna razlika u odnosu na koncept odljeva mozgova kada su pojedinci
odlazili iz jedne zemlje/institucije zauvijek u drugu
zemlju/instituciju. Dakle, uobičajeno je sve više govoriti o
“cirkulaciji mozgova” (brain circulation), a sve manje o “odljevu mozgova” (brain drain).
IRO
smatra da se fenomen odljeva mozgova ne bi trebao vezati uz mobilnost
studenata, nastavnika ili nenastavnog osoblja, već da je puno širi
društveni problem koji se primarno odnosi na ograničene mogućnosti na
tržištu rada za mlade i ambiciozne visokoobrazovane ljude. Koliki će se
postotak naših studenata ostati ili vratiti se u Hrvatsku, prvenstveno
ovisi o njihovim izgledima za ostvarenje njihovih profesionalnih ciljeva
na hrvatskom tržištu rada. Stoga je iznimno važno koordinirano
djelovanje različitih nacionalnih politika, dijelova državne uprave
(tijela nadležna za visoko obrazovanje, gospodarstvo, tržište rad i
dr.), visokih učilišta, predstavnika gospodarstva, organizacija civilnog
društva i drugih dionika koji bi trebali osigurali uvjete za
zapošljavanje naših visokoobrazovanih građana.
O vezi između stipendiranja i odljeva mozgova
Putem
programa stipendiranja moguće je pridonijeti povratku stipendista te
time spriječiti mogući odljev mozgova. Naime, postoje programi
stipendiranja koji ugovorom obvezuju stipendiste na povratak u Hrvatsku
ili na matičnu instituciju. Postoje i programi stipendiranja koji po
povratku osiguravanju i konkretne mogućnosti zapošljavanja
stipendistima. Programima stipendiranja moguće je fokus staviti na
stipendiranje deficitarnih zanimanja na tržištu rada pa time ujedno i
osigurati veću zapošljivost onih koji se vraćaju nakon isteka
stipendije. Na Sajmu stipendija i visokog obrazovanja moguće je pronaći i
informirati se o najrazličitijim vrstama stipendija.
