Stanje
populacija riječnih ptica u zadnjih 10 godina donekle je stabilno, pokazuje
analiza koju je WWF proveo u suradnji s Prirodoslovnim društvom Drava uoči Europskih
dana promatranja ptica (EUROBIRDWATCH 2016) koje se
obilježilo proteklog vikenda. Analizom
rezultata monitoringa riječnih vrsta ptica na Muri, Dravi i Dunavu potvrđen je
međutim dugoročni trend opadanje broja ptica.
WWF, u suradnji s hrvatskim stručnjakom za ptice Ivanom
Darkom Grlicom iz Prirodoslovnog društva Drava, provodi monitoring na tim
rijekama od 2005. godine. Prati se 12 vrsta ptica: bregunica, piljak,
pčelarica, vodomar, obična čigra, crvenokljuna čigra, mala čigra, kulik
sljepčić, mala prutka, crna roda, veliki vranac i orao štekavac. Prikupljanjem
podataka prati se stanje njihovih populacija i staništa, zahvaljujući čemu su
organizacije u mogućnosti na vrijeme reagirati ukoliko iz nekog razloga dođe do
njihova opadanja.
“WWF Adria želi podići svijest javnosti o populacijama
ptica koje obitavaju na području rijeka Mure, Drave i Dunava. Posebno želimo obratiti
pažnju na bregunicu, čiji broj parova je u opadanju i najugroženija je vrsta
ptica na rijeci Dravi. Stoga je WWF u suradnji s nevladinim udrugama godinu 2016.
proglasio godinom bregunice. Kako ova ptičica svoja gnijezda gradi na strmim i
neobraslim riječnim obalama, najviše je ugrožava izgradnja obaloutvrda, pa je i
naša poruka je da moramo očuvati prirodnu rijeku Dravu kako bi bregunice i
dalje gnijezdile na strmim obalama Drave,” rekla je Ivana Korn Varga iz WWF Adria.
Bregunica (Riparia riparia) je ugrožena vrsta i
uvrštena je u Crvenu knjigu ptica Hrvatske pod osjetljive vrste (VU). Uzrok
promjene u brojnosti ptica ili njihovih staništa je uglavnom djelovanje
čovjeka. To može biti izgradnja hidroelektrane, obaloutvrde ili ekstenzivna
poljoprivreda, tj. upotreba pesticida. Broj parova 80-tih godina prošlog
stoljeća je procijenjen na 25.000-30.000, dok rezultati WWF-ovog monitoringa od
2005-2016 pokazuju da se broj parova bregunice smanjio sa 12.232 na 7.444 para,
dakle za 40%. Najlošija situacija je bila 2015. godine kada je izbrojano samo
3.939 parova.
“Drava, kao i svaka prirodna nizinska rijeka meandrira,
te svojim meandriranjem ruši obale i stvara nova potencijalna staništa za
bregunice. No ukoliko ona zbog izgradnje obaloutvrda prestane meandrirati, ta
staništa nestaju a bregunica nema više gdje gnijezditi. Drava je u prošlosti izgubila
mnogo, no još uvijek ima znatan broj ptica najviše zahvaljujući njenoj
sposobnosti da u relativno kratkom roku
stvori nova staništa (rukavce, plićake, mrtvaje, strme obale i sprudove) pogodna
za razne vrste ptica. Naravno moramo je održati prirodnom i živom te smanjimo njenu
regulaciju što je više moguće,” upozorio je Darko Ivan Grlica iz Prirodoslovnog društva Drava.
Iako se iz monitoringa može zaključiti da je situacija za
većinu vrsta, uključujući pčelarice i vodomara, u zadnjem desetljeću stabilna,
pogotovo u gornjem toku rijeke Drave, populacija nekih vrsta riječnih ptica je
u opadanju. Dunav je izgubio najviše vrsta, dok je za Muru značajan svaki
gubitak, jer u odnosu na Dravu i Dunav nije toliko bogata raznim vrstama ptica.
“Rijeka Drava jedna je od najbogatijih rijeka kad su u
pitanju ptičje vrste pošto je velik dio njenog toka, pogotovo dio od Donje
Dubrave do Osijeka, uglavnom još uvijek prirodan. WWF zagovara održivo
upravljanje rijekama jer ćemo samo tako očuvati naše rijeke sa svim njihovim
uslugama koje nam nude. Primjerice, jedna obitelj bregunica pojede i do 10.000
komaraca na dan, na radost lokalnog stanovništva,” zaključila je Ivana Korn Varga iz WWF Adria.
