Novi predsjednik Rektorskog zbora Republike Hrvatske je rektor
Sveučilišta u Splitu Šimun Anđelinović, a tu je dužnost od dosadašnjeg
predsjedavajućeg Damira Borasa službeno preuzeo na sjednic Rektorskog
zbora u Splitu kojom je po prvi puta predsjedao.
Mandat predsjednika
Rektorskoga zbora traje jednu akademsku godinu, a u Zbor, koji odlučuje o
pitanjima od zajedničkog interesa za djelovanje i razvoj sveučilišta u
Hrvatskoj, uključeni su svi rektori javnih sveučilišta u Hrvatskoj.
Anđelinović je najavio da će se zauzimati za postizanje “sinergije”
s resornim Ministarstvom znanosti, obrazovanja i sporta radi, kako se
izrazio, osiguranja “što bolje efikasnosti sredstava”.
“Bilo je vrlo često nesporazuma između Rektorskog zbora i
Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta”, rekao je Anđelinović.
Nesporazumi su, smatra, nastajali jer prije donošenja zakona koji se
odnose na sveučilišta nisu razmatrane “stvari koje život donosi”.
Predsjednik Rektorskoga zbora smatra da je prilikom donošenja
proračuna RH ključno da se uzmu u obzir podaci kojima raspolažu
Rektorski zbor i sveučilišta te da se uvaže njihova traženja kako bi u
financijskom smislu mogli podignuti razinu hrvatskih sveučilišta. Nužnim
smatra i pronalaženje rješenja za dugoročno financiranje
sveučilišta. “Mi danas nemamo cjelovito financiranje našeg obrazovnog
sustava i to je stvar koju je za početak najbitnije riješiti”, kazao je
Anđelinović.
Nakon toga se, kako je rekao, s Ministarstvom znanosti, obrazovanja i
sporta treba razraditi tri ključna zakona: prvi je o visokom
obrazovanju, drugi je o kvaliteti unutar obrazovanja, a treći se odnosi
na kvalifikacijski okvir. Objasnio je da je zakon o kvalifikacijskom
okviru važan jer je zbog njega donesena ustavna presuda, odnosno Ustavni
sud je, kako je rekao Anđelinović, “na neki način taj zakon
dezavuirao”.
Odgovarajući novinarima na pitanje o financiranju hrvatskih
sveučilišta, Anđelinović je istaknuo kako sadašnji model trošarina
sveučilišta neće moći dugoročno izdržati. “Mi za sada imamo riješen
jedan dio sredstava koji nam država plaća, ali jedan dio je prebačen na
teret sveučilišta i mi taj dio možemo izdržati neko vrijeme no dugoročno
ne možemo”, poručio je Anđelinović.
Po njegovu mišljenju sveučilištima u Hrvatskoj moglo bi se pomoći
preusmjeravanjem dijela proračunskih sredstava namijenjenih udrugama.
“Cijelo visoko obrazovanje i znanost koja producira 99 posto radova
financira se s tri milijarde kuna na godinu, a s isto toliko sredstava
financiraju se i udruge u RH. Kada bi se financiranje udruga
prepolovilo, mi bismo u obrazovanju postigli dvostruki efekt”, kazao je
Anđelinović. Pri tomu je istaknuo kako nema ništa protiv udruga jer neke
od njih rade izvanredno, ali on govori “o težištu države”.
Dosadašnji predsjedatelj Rektorskog zbora RH Damir Boras je
predajući dužnost Anđelinoviću istaknuo kako je misija Rektorskog
zbora osvješćivanje javnosti o potrebi promjena u viskoobrazovnom
sustavu.
“Bitno je da djelujemo zajedno i da obrazujemo stručnjake koji su
potrebni Hrvatskoj i Europi ali tako da osiguramo njihov ostanak u
Hrvatskoj da oni razvijaju naš državni i hrvatski identitet”, poručio je
Boras.
Podsjetio je da Hrvatska za istraživanje i znanost izdvaja samo 0,72
posto BDP-a, dok je u svim ostalim zemljama članicama Europske unije to
je izdvajanje barem 1,2 posto BDP-a. “To je problem i moraju se pronaći
prioriteti, a zadatak je Rektorskog zbora da te prioritete osvijesti”,
dodao je.
Po njegovim riječima u proteklih godinu dana u Hrvatskoj je bio
“vakuum upravljanja” što je utjecalo na to da sva sveučilišta u
Hrvatskoj ostvare ukupne gubitke od 100 milijuna kuna u materijalnim
troškovima. “To je vrlo malen iznos u odnosu na proračun, a od tih100
milijuna kuna oko 45 milijuna do 50 milijuna odnosi se na zagrebačko
svečilište”, dodao je.
Po Borasovu tumačenju glavna poteškoća u vezi financiranja
sveučilišta u Hrvatskoj je u tome “što autonomija sveučilišta
mnogima nije po volji”.
