Porezna uprava pozvala je sve građane da do 31. ožujka ove
godine predaju prijavu u kojoj će navesti koje im nekretnine
služe za odmor, a ako to ne učine dužnost i nadležnost gradova i
općina je da to učine umjesto njih.
Početkom godine stupila je na snagu nadopuna zakona o porezu na
kuće za odmor prema kojem svaki grad ili općina imaju odgovornost
naplate tog poreza, a na internetskim stranicama Porezne uprave
može se pronaći podatak koji su gradovi i općine donijeli odluku
o povećanju ili smanjenju poreza na kuće za odmor,
piše Novi list.
Potraga za vlasnicima
Prema tim podacima, od 566 jedinica lokalne samouprave na
povećanje poreza na vikendice odlučilo se 240 jedinica, no većina
gradova i općina, njih 303, među kojima su turistička središta
Split i Zadar, ipak je zadržalo postojeće porezno opterećenje,
odnosno nije ga povećavalo, dok je 13 jedinica lokalne samouprave
taj porez čak i smanjilo. Ili još preciznije, od 463 jedinice
lokalne samouprave koje su u 2023. imale porez na vikendice, njih
136 je utvrdilo taj porez u većem iznosu od dva eura, a 52
jedinice u maksimalnom iznosu od pet eura i riječ je o gradovima
i općinama u turistički orijentiranim krajevima, među kojima
prednjači Istra gdje se čak 17 gradova i općina odlučilo na
maksimalo povećanje poreza na vikendice od pet eura po kvadratnom
metru.Država je porez na kuće za odmor, koji je već bio prisutan
u zakonu, ali kao prihod središnjeg državnog proračuna, od prvoga
siječnja prepustila gradovima. Taj se porez, naime, odnosi i na
vlasnike apartmana, bilo fizičke ili pravne osobe, ali i na
građane, bilo Republike Hrvatske ili EU-a, koji imaju nekretnine
koje koriste za povremeni boravak. Budući da vlasnici apartmana
već imaju obvezu plaćanja tog poreza, u konačnici će plaćati dva
nameta: porez na kuću za odmor i paušal po ležaju, upozorava
za Novi list vlasnik agencije za nekretnine
Imperium Immobiliare Filip Brkan.
Povećan i paušal
Što se tiče sprječavanja izbjegavanja plaćanja ovog poreza,
zakonodavac je tu bio dosta maštovit, nastavlja Brkan.
– Da bi netko dokazao da kuću ne koristi za odmor, mora imati
dokaz o prebivalištu na toj adresi i na istoj primati račune od
komunalnih poduzeća, a možda je najzanimljivija treća odredba po
kojoj se dokazuje da tamo stanujete, a to je potvrda liječnika
opće prakse, iz koje će biti vidljivo da tamo stanujete i kod
njega/nje dolazite na preglede. Država je bila temeljita i dosta
se dobro pripremila, zaključio je Brkan. Iako građani imaju
obvezu do 31. ožujka prijaviti nekretninu za povremeni boravak,
zanimljivo je da u zakonu nisu predviđene nikakve kazne za one
koji ne prijave kuću koju ne koriste ili je povremeno koriste.
Zagreb očekuje velike porezne prihode
Gradovi i općine u kontinentalnom dijelu Hrvatske nisu
zainteresirani za naplaćivanje poreza na kuće za odmor iz
jednostavnog razloga što bi im cijela logistika za prikupljanje
informacija o vlasnicima kuća koje se povremeno koriste bila
skuplja od prihoda koji bi zaradili ubiranjem tog poreza,
napominje Brkan. Osim u Zagrebu koji kreće u utvrđivanje točnog
broja iznajmljivača, odnosno u suradnji s Poreznom upravom
provjerit će jesu li ovim porezom obuhvaćeni svi obveznici koji
ga moraju plaćati. Naime, Zagreb je prošle godine od poreza na
kuće za odmor uprihodio samo 77 tisuća eura, odnosno taj je porez
platilo petstotinjak iznajmljivača, a u Gradu pretpostavljaju da
je takvih iznajmljivača znatno više, posebno uzme li se u obzir
podatak koji je iznio potpredsjednik Vlade Branko Bačić o 54
tisuće praznih stanova u glavnom gradu. U Zagrebu stoga
procjenjuju da bi od ovog poreza trebali uprihoditi gotovo 20
milijuna eura, piše Novi list.