Ministar financija Zdravko Marić rekao je na savjetovanju ekonomista u Opatiji da je realna godina ulaska Hrvatske u eurozonu 2023., pod uvjetom da se zadovolje preuzete obaveze i kriteriji, istaknuvši da se to odvija u dobrom smjeru.
Ministar Marić je u izolaciji u svojem domu s obzirom da je
pozitivan na covid, pa je na skupu sudjelovao putem internetske
platforme. Hrvatska ispunjava većinu kriterija, pa je tako u
skupini zemalja u kojima će udjel javnog duga u BDP-u u sljedeće
tri godine padati, a u više od pola zemalja članica EU taj udjel
će rasti, naveo je Marić.
U postupku promjene kuna u euro ne smije se zanemariti opravdan
stav građana da uvođenje eura može utjecati na stopu inflacije,
kao i bojazan da će cijene rasti. No, pokazalo se da je u
zemljama u kojima je posljednjima uveden euro, efekt na rast
cijena bio jednokratan, rekao je Marić. U postupku uvođenja eura
u Hrvatsku jako važno će biti maksimalno informiranje
građana o svim elementima postupka, naglasio je.
Vrijedit će načelo zaštite potrošača, tako da će se kuna
konvertirati u euro po fiksnom tečaju, a troškove će, ako nastanu
pri tome, pokrivati financijske institucije. To će vrijediti
i za konverzije kredita, istaknuo je. Pet mjeseci prije uvođenja
eura će se cijene iskazivati dualno, u kunama i eurima, a nakon
dana uvođenja će se još dva tjedna moći plaćati u kunama,
podsjetio je ministar.
Ponovio je i kako Vlada očekuje da ćemo realnu razinu BDP-a od iz
godina prije covid krize doseći do kraja ove godine. Očekuje i
ispuhivanje efekata inflacije te pad cijena sirovina, energenata
i posljedično cijena roba.
