S čime početi nego s draguljem u kruni, draguljem koji je Ivicu Todorića na kraju koštao svega, najvećom Agrokorovom tvrtkom izvan Hrvatske, slovenskim Mercatorom?
Iako slovenski sud nije priznao Lex Agrokor, Sberbank je
odustao od pokušaja naplate svojih dugova pljenidbom dionica
Mercatora, pa je ta kompanija i dalje u sastavu Agrokora i
zajedno sa svima ostalima prijeći će u ruke novih vlasnika
kad nagodba bude potvrđena. U međuvremenu je u petak kao
pucanj odjeknulo traženje Izvanrednog povjerenika u Agrokoru
Fabrisa Peruška od uprave i Nadzornog odbora Mercatora da
smijene Dražena Kocijana, trenutnog člana Uprave Mercatora, a
bivšeg šefa Tiska zbog “sumnji u nepravilnosti i
nezakonitosti u radu”. Čeka se očitovanje Uprave i odluka o
smjeni.
Mercator će tek krajem ovoga mjeseca objaviti podatke o
poslovanju u prvih šest mjeseci ove godine, no, prema
riječima glasnogovornika kompanije Iztoka Verdnika,
poslovanje je dobro, a ako je suditi po početku godine,
Mercator grupi doista ide bolje nego prije.
U prva tri mjeseca ove godine kompanija je naime povećala
profitabilnost pa je tako i zabilježila neto dobit od 1,9
milijuna eura, za razliku od prošlogodišnjeg prvog
tromjesečja kada je zabilježen gubitak. Povećana je i EBITDA
( (dobit prije kamata, poreza i amortizacije) na 25,8
milijuna eura. Mercator je financijski potpuno odvojen od
Agrokora, jer još uvijek otplaćuje vlastite dugove u iznosu
od gotovo 800 milijuna eura, a proces smanjenja zaduženosti
teče, tvrde u kompaniji, po planu. Mercator se tako rješava
velikih nekretnina, u Beogradu je ranije ove godine prodao
veliki trgovački centar, a prošli mjesec i jedno zemljište.
Uspješno se vratio na tržište Bosne i Hercegovine, gdje je
preuzeo natrag trgovine koje je Todorić, forsirajući vlastiti
brend, pretvorio u Konzume. Odluka Izvanredne uprave Agrokora
da vrati Mercator na BiH tržište je, kazao je za Deutsche
Welle glasnogovornik Mercatora Verdnik, bila dobra.
Konzumu ne cvjetaju ruže
A dok su vijesti o poslovanju Mercatora u BiH dobre, Konzumu
u toj zemlji i dalje ne cvjetaju ruže. Tvrtka i dalje posluje
ispod plana koji je ionako predviđao negativno poslovanje,
odnosno gubitak. Pad kupaca i pad prihoda u prvih šest
mjeseci godine doveo je do negativne EBITDA-e od 9,5 milijuna
kuna, dok je planirani minus bio 5,6 milijuna. Puno su bolji
Sarajevski Kiseljak i Ledo Čitluk, koji, baš kao i Jamnica i
Ledo u Hrvatskoj, premašuju planove i planiranu dobit (mada
ne toliko koliko kompanije u Hrvatskoj).
Inače, upravo ovoga tjedna će se Izvanredni povjerenik
za Agrokor Fabris Peruško u Sarajevu sastati s
predstavnicima tamošnjih vlasti koje su vrlo oštro reagirale
na početku krize 2017. godine, kada je došlo do neplaćanja i
tamošnjim dobavljačima. Od tada se situacija što se toga tiče
normalizirala.
Upit DW-a za komentarom nagodbe vjerovnika i aktualne
situacije iz ureda ministra vanjske trgovine BiH Mirka
Šarovića su otklonili do njegovog sastanka s Peruškom.
Oglasi i uređivačka politika
Predstavnici vlasti su najviše oko Agrokora istupali i u
Srbiji, jer direktorima kompanija nije to bilo dozvoljeno,
kaže za DW Marica Vuković, urednica ekonomske redakcije u
agenciji Beta. Tako je u javnosti uglavnom istupao ministar
trgovine Rasim Ljajić, a cijela je vlast nagodbu dočekala s
olakšanjem, ocjenjuje Vuković, dok su nagodbu mediji, kako
kaže, slabije popratili jer se nije izravno ticala tvrtki u
Srbiji.
Kolegica Anica Telesković iz lista Politika zajedljivo
ocjenjuje da tema Agrokora u mnogim medijima nikad nije ni
zaživjela, osobito u onima” u kojima su se mogli naći oglasi
Mercatora, Rode, Dijamanta, Frikoma, Mg Mivele…” Telesković
kaže da je pažljivo pratila krizu sustava u kojem u Srbiji
radi 11.000 ljudi, a o trgovinama Mercatora i ostalih ovise i
tisuće zaposlenih u oko 600 dobavljača iz Srbije, za koje bi
nemogućnost da naplate svoju robu značila propast.
“Kada je o poslovnim rezultatima kompanija u Srbiji riječ,
Frikom i Dijamant pogoršali su svoje poslovne rezultate,
usprkos uvjeravanjima srpskih dužnosnika da se najzdraviji
dio Agrokora nalazi u Srbiji i da se dužnička kriza ovog
hrvatskog koncerna neće odraziti na kompanije koje posluju u
našoj zemlji”, kaže ona.
Naime, prema podacima iz financijskih izvještaja za 2017.
godinu, Dijamant je na kraju prošle godine ostvario neto
gubitak od gotovo dva milijuna eura, dok je godinu ranije ta
kompanija imala dobit od 5,8 milijuna eura. Gubicima je
kompanije sasvim sigurno doprinijela i prošlogodišnja suša
koja je zadesila Srbiju i odrazila se na proizvodnju ulja,
napominje Telesković.
Ako drugi i odustanu, Todorić neće?
Prema izvještajima Izvanredne uprave, koji obuhvaćaju i
Frikom i Dijamant kao neke od najvrjednijih Agrokorovih
kompanija (vrijedne 87, odnosno 164 milijuna eura), Dijamant
je u prvih šest mjeseci podbacio u odnosu na plan, no ipak je
u plusu, s EBITDA-om od gotovo dva milijuna eura. Frikom je,
pak, u prvih šest mjeseci nadmašio planove i ostvario dobit
prije oporezivanja od gotovo 17 milijuna eura, a i prošlu je
2017. godinu završio u plusu od 1,9 milijuna eura.
Telesković, međutim, upozorava da je to “skoro sedam
puta gori rezultat od onog koji je ostvaren na kraju
prethodne godine kada je ova industrija smrznute hrane imala
neto dobit od 1,52 milijarde dinara
(preračunato, 12,8 milijuna eura,
op.a.).”
Obje kompanije su, kako se vidi iz njihovih financijskih
izvještaja, smanjivale broj zaposlenih, svaka za 70-ak.
Izvještaj Mercatora S u okviru kojeg posluju Roda i Idea još
nije objavljen, no ta kompanija prodaje nekretnine da bi
stabilizirala poslovanje, a 2016. godine je bila u minusu.
Vuković iz Bete stoga kaže kako je neizvjesno što će s tom
kompanijom biti, dok za Frikom i Dijamant napominje da imaju
sigurniju budućnost jer imaju prepoznatljivu robu i tržište.
Telesković ipak navodi i pozitivan primjer Mg mivele koja je
iz minusa od oko 330 tisuća eura u 2017. godini stigla na
pozitivnih 700 tisuća eura i čak povećala broj radnika.
“Iako se stekao utisak da je postizanjem nagodbe stavljena
točka na krizu Agrokora, ja mislim da je to samo prvi korak.
Kada je o Srbiji riječ, treba očekivati da banke koje uđu u
vlasničku strukturu angažiraju profesionalni menadžment ili
da dođe do eventualne promjene vlasništva. A kada je o
sudskim sporovima riječ, kriza Agrokora tek počinje. Jer čak
i da svi vjerovnici povuku svoje tužbe (Sberbank je to u
regiji učinio, u Srbiji još nije banka Intesa, op.a.),
Ivica Todorić to neće učiniti”, upozorava na kraju
Telesković.
Piše: Dalibor Dobrić/DW
