Prema stanju na dan 30. lipnja 2018. godine, ukupan iznos neizvršenih osnova za plaćanje u svim je županijama, osim u Bjelovarsko-bilogorskoj županiji, manji u odnosu na stanje godinu dana ranije.
Najzaduženiji su bili blokirani poslovni subjekti s područja
Grada Zagreba, na koje se odnosilo 35,2 % prijavljenih
neizvršenih osnova za plaćanje (4,3 milijarde kn), što je i
očekivano s obzirom da je na području županije Grad Zagreb
sjedište najvećeg broja poslovnih subjekata.
Prema iznosu blokade slijede poslovni subjekti
Splitsko-dalmatinske županije s udjelom od 13,1 % (1,6 milijardi
kn), Zagrebačke s udjelom od 6,3 % (0,8 milijardi kn),
Primorsko-goranske i Istarske s udjelom od 5,4 % (0,7 milijardi
kn) te Šibensko-kninske županije s udjelom od 5,1 % (0,6
milijardi kn).
Na poslovne subjekte navedenih šest županija odnosilo se 70,5 %
svih neizvršenih osnova za plaćanje u Republici Hrvatskoj.
Ostalih 29,5 % iznosa disperzirano je na 15 ostalih županija, s
udjelima od 0,7 % u Ličko-senjskoj i 0,8 % u Požeško-slavonskoj
županiji do 4,3 % u Zadarskoj i Osječko-baranjskoj
županiji.Promatraju li se dospjele neizvršene osnove za plaćanje
prema prosječnom iznosu duga, najzaduženiji su blokirani poslovni
subjekti Grada Zagreba sa 834,50 tisuća kuna, a slijede oni
Međimurske županije sa 653,87 tisuća, Splitsko-dalmatinske sa
612,26 tisuća i Šibensko-kninske županije sa 602,09 tisuća kuna
dospjelih neizvršenih osnova. Prosječan iznos navedenih osnova na
razini Republike Hrvatske iznosi 530,57 tisuća kuna, što je za
9,4 % manje nego prije godinu dana, kada je prosječan dug iznosio
585,58 tisuća kuna.
Najmanji je prosječni iznos duga po poslovnom subjektu u
Dubrovačko-neretvanskoj županiji (240,11 tisuća kuna).
Prema stanju prije godinu dana, prosječan je dug porastao u šest
županija, i to od 3,5 % u Karlovačkoj do 25,7 % u Zagrebačkoj
županiji.
Smanjenje prosječnog duga zabilježeno je u Međimurskoj (26,8 %),
Istarskoj (16,2 %) i Dubrovačko-neretvanskoj županiji (15,7 %),
Gradu Zagrebu (15,5 %), Vukovarsko-srijemskoj (12,0 %),
Splitsko-dalmatinskoj (11,9 %), Krapinsko-zagorskoj (9,1 %),
Ličko-senjskoj (8,8 %), Osječko-baranjskoj (7,9 %), Varaždinskoj
(6,2 %), Sisačko-moslavačkoj (5,6 %), Koprivničko-križevačkoj
(3,4 %), Primorsko-goranskoj (1,9 %) te Zadarskoj i
Šibensko-kninskoj županiji (0,4 %).
