
Kad je Vlada u srpnju poslala u Sabor izmjene Ovršnog zakona, što je zapravo bio Mostov prijedlog, premijer Andrej Plenković najavio je mogućnost da se na jesen razmotri donošenje potpuno novog ovršnog zakona.
No, kako su od potvrde tih izmjena u Saboru prošla tek
dva mjeseca, pa je teško procjenjivati i njihove učinke, u
Vladinim krugovima zasad nitko ne govori o izradi novog zakona.
Problem ovrhe nekretnina bila je jedna od dominantnih tema na
parlamentarnim izborima 2012. i 2015. godine, na posljednjim
predsjedničkim izborima te na izvanrednim izborima 2016. godine.
Posljedica je toga i to da je Hrvatska u posljednjih 20 godina
donosila tri ovršna zakona, s time da su se prva dva mijenjala
pet puta, a posljednji iz 2012. godine samo dva puta,
piše Novi list.
Ovrhe nekretnina na političkoj su sceni istisnule druge teme, no
je li i u stvarnosti doista nastupilo zatišje po tom pitanju?
Statistiku o nekretninama koje su završile na dražbi sada je teže
pratiti jer se očevidnik vodi u dvije institucije, Hrvatskoj
gospodarskoj komori (HGK) za predmete koji završavaju prema
starim pravilima i u Fini za nove slučajeve ovrhe i stečajeva od
2015. godine. Trenutačno se prema podacima Fine na dražbi prodaje
569 kuća i 298 stanova, od ukupno 2.338 nekretnina koliko ih je
oglašeno za prodaju zbog ovrhe. No, još uvijek dio evidencije
vodi i HGK, koji je samo u ovoj godini u svoj očevidnik, za
predmete započete prije 2015. godine upisao 439 kuća i 495
stanova.
Iako godišnje i dalje više od po tisuću kuća i stanova završava
na bubnju, čini se da je najgore bilo u razdoblju od 2011. do
2014. godine, u vrijeme najjače gospodarske krize, kad je dražbi
znalo biti godišnje i po dvije tisuće kuća i 1.200 stanova. I dok
smo od HGK-a dobili precizne podatke po godinama
za svenekretnine i pokretnine koje su završile na dražbi od
2006. godine do danas, a po zakonu su trebale završiti u njihovom
očevidniku, Fina nas je izvijestila samo o trenutnom broju
predmeta u očevidniku.
Vjerovnicima Hrvata koji su zapali u dugove čini se i nije baš
najprivlačnije ovršiti njihove automobile. Trenutačno ih se
prema Fininom očevidniku prodaje osam, a procijenjena vrijednost
im je od 300 kuna do 125 tisuća kuna. Na bubnju je isto toliko
jahti koje se procjenjuju od 180 do 682 tisuće kuna.
I automobili i jahte izgubljeni su kroz stečajni
postupak. Kao i dva aviona Cessna od kojih jedan košta 449 tisuća
kuna, a drugi gotovo 1,7 milijuna kuna.
No, iz toga se, u kombinaciji s podacima HGK-a, može izvući
podatak da je od 2006. godine do danas u Hrvatskoj na dražbi
završilo 21.859 kuća i stanova. Iako je riječ o nekretninama koje
se prodaju jer su ih vlasnici izgubili u postupku ovrhe i
stečaju, najvećim dijelom one pripadaju fizičkim osobama, a ne
tvrtkama. Tako je u više od 11 godina na bubnju završio veći broj
kuća i stanova nego što ih prema popisu stanovništava iz 2011.
godine ima Ličko -senjska županija.
Naime, ta je županija 2011. godine imala 19.343 stambene jedinice
za stalno stanovanje. Broj kuća i stanova koji je završio na
bubnju veći je od polovice svih stambenih objekata koje ima
cijela Karlovačka ili Dubrovačko-neretvanska županija.
Istovremeno su u Rijeci popisivači zabilježili 62.708 takvih
objekata, što ne znači da su svi bili stalno nastanjeni, što
znači da bi, da su sve nekretnine koje su završile na
dražbi bile smještene u Rijeci, čak trećina stambenog fonda bila
na bubnju.
Statistika HGK-a otkriva i da je ta institucija u svome
očevidniku zabilježila dražbu za 2.008 zgrada, pa iako nije
potpuno jasno je li baš u svakom slučaju riječ o stambenim
zgradama, za pretpostavit je da je među njima jedan dio onih koje
su izgubili investitori, a preuzele banke koje su ih financirale
kad više nisu mogle računati na otplatu kredita.
Vlasnici su se morali oprostiti i od 38 hotela, 28 restorana, s
tim da se trenutačno, prema Fininom očevidniku, najavljuju dražbe
za četiri hotela i jedan restoran. Prodaje se i 14 maslinika, od
kojih je najveći vrijednosti od čak 9,87 milijuna kuna, onaj u
Mokošici. No, trenutačno se za njega nudi 2,46 milijuna kuna, a
opis otkriva da nije riječ o 4,6 tisuća četvornih metara tvrtke
Aeternum koja je završila u stečaju i da ono uključuje osim
maslinika i šumu te građevinsko zemljište.



