Državno sufinanciranje stambenih kredita za mlade obitelji izazvalo je ogromno zanimanje. Danas je zaključen natječaj za banke s kojima će Agencija za promet nekretninama potpisati ugovor.
No, iako je i premijer Plenković rekao kako će
se danas doznati imena banaka u kojima će građani moći aplicirati
za kredite, to se nije dogodilo.
Na izravne upite ni u ministarstvu, ni u APN-u nema odgovora.
Tako su građani koji svaku vijest o ovoj Vladinoj mjeri željno
iščekuju – zasad ostali bez važne informacije.
Tko se sve i kako može prijaviti?
Za subvencije stambenih kredita mogu se prijaviti svi mlađi od 45
godina koji kupuju prvu nekretninu ili žele kupiti veću
nekretninu od one u svom vlasništvu.
Subvencionirat će se krediti do 100.000 eura, a kupljene
nekretnine financirat će se do 1500 eura po metru četvornom, iako
kredit i cijena metra četvornog mogu biti i veći, ali se razlika
neće subvencionirati.
Natječaj za korisnike APN-ove subvencije trebao bi biti objavljen
1. rujna, ali zainteresirani do tada moraju imati pripremljenu
cjelokupnu dokumentaciju.
Trebaju imati presliku osobne iskaznice, kupoprodajni ugovor ili
predugovor za nekretninu koju kupuju, građevinsku ili uporabnu
dozvolu za nekretninu, ovjerenu izjavu kojom dokazuju da ni oni,
ni njihov eventualni životni partner nemaju u posjedu nekretninu
veću od one koju kupuju. Ako imaju, manju nekretninu moraju
prodati u roku od godinu dana.
Vlada će građanima plaćati pola rate kredita u prve četiri
godine. Maksimalna kamatna stopa kroz te četiri godine ograničena
je na 3,75 posto, a iduće dvije može biti povećana za 10 posto,
dakle otprilike 4,12 posto. Što se događa nakon tih šest godina,
pojasnila nam je kreditna specijalistica Dijana
Šarenić.
“Nakon šest godina, ovisi od banke do banke kakve će imati uvjete
za subvencionirane stambene kredite i ukoliko će ugovorom biti
ugovorena promjenjiva kamatna stopa, tada će ona ovisiti o
vrijednosti EURIOBORA ili RNS-a. Znači, temeljem tržišta novca,
odnosno referentnih kamatnih stopa EURIBORA ili RNS-a definirat
će se kamatna stopa subvencioniranih stambenih kredita”,
objašnjava Dijana Šarenić.
Kakve su konkretne brojke, koliko će država mladima pomoći u
otplati kredita?
Mi smo bili skromni pa smo od banke zatražili kredit od 80.000
eura. Imamo i vjere u banke pa smo za primjer kao kamatnu stopu
uzeli 3,3 posto, dakle, nešto nižu od maksimalno
dozvoljene.
Prema tom izračunu mjesečna rata bi bila 465 eura, što je u
protuvrijednosti 3400 kuna.
Budući država subvencionira pola rate, oni bi umjesto nas platili
1700 kuna. To znači kako bi nam kroz prve četiri godine godine
država poklonila 81.600 kuna. Time bi se zapravo stvorio efekt
kao da smo isti kredit bez subvencije uzeli po kamatnoj stopi od
2,15 posto.
I još jednu stvar je vrlo bitno naglasiti: cijelo vrijeme se
spominje kako će pravo na subvenciju ostvariti 1500 najbržih. No,
to nije posve točno. Naime, država je za ovu mjeru pripremila
17,5 milijuna kuna na godišnjoj razini. Kada se taj iznos
dosegne, natječaj se zaustavlja.
Dakle, sigurno će biti preko 1000 korisnika, ali koliko točno,
još se ne zna.
