U povodu 27. Međunarodnog tjedna dojenja, Ministarstvo zdravstva i Ured UNICEF-a za Hrvatsku predstavili su u utorak projekt osnivanja prve banke humanog mlijeka u Hrvatskoj čija se realizacija očekuje iduće godine u sklopu Kliničkog bolničkog centra Zagreb, a procjenjena vrijednost ulaganja iznosi oko dva milijuna kuna.
“Banke humanog mlijeka su neprofitne organizacije za
prikupljanje, ispitivanje, obradu, čuvanje i distribuciju humanog
mlijeka, a organiziranjem banke humanog mlijeka osigurava se
kvaliteta preživljavanja svoj prijevremeno rođenoj djeci kao i
bolesnoj novorođenčadi koja iz medicinskih razloga nisu u
mogućnosti biti hranjena mlijekom svoje majke”, naglasila je na
konferenciji za novinare pomoćnica ministra zdravstva Ružica
Palić Kramarić.
U Hrvatskoj se 2000 djece rodi prijevremeno, u svijetu umire oko
1,1 milijun nedonošene djece
Predstojnica Ureda UNICEF-a u Hrvatskoj Valentina Otmačić navela
je da se u Hrvatskoj godišnje u prosjeku 2000 djece rodi
prijevremeno, a njih 400 treba intenzivnu liječničku skrb.
“Majčino mlijeko jedan je od najdragocjenijih resursa našeg
planeta, ono je ključno za njihovo preživljavanje i razvoj. Ono
je zlatni standard u prehrani najmlađih i od vitalne važnosti za
svako, a posebno prijevremeno rođeno dijete”, naglasila je.
Nacionalna koordinatorica za program promicanja dojenja u
jedinicama intenzivnog neonatalnog liječenja i njege Anita
Pavičić Bošnjak navela je da je u svijetu svako deseto
novorođenče prijevremeno rođeno, a posebno su osjetljivi na
različite bolesti i povećanu smrtnost. Godišnje u svijetu umire
oko 1,1 milijun nedonošene djece.
Pavičić Bošnjak je navela procjenu Svjetske zdravstvene
organizacije da dojenje i kontakt s kože na kožu može spasiti
450.000 nedonoščadi diljem svijeta.
“Majčino mlijeko ima značajnu ulogu u prehrani nedonoščadi ne
samo zbog svojih nutritivnih prehrambenih vrijednosti, već i zbog
imunološke zaštitne uloge. Djeca koja se hrane majčinim ili
doniranim ljudskim mlijekom manje su sklona teškim infekcijama u
novorođenačkoj dobi kao što su sepsa ili teška upala crijevne
sluznice. Ta djeca imaju i bolji neurorazvojni ishodi, bolji
kognitivni razvoj, a kasnije smanjenu učestalost pretilosti,
dijabetesa i zaštitu od brojnih infektivnih bolesti”, istaknula
je.
Istraživanja su, naglasila je, pokazala da banke mlijeka značajno
doprinose boljoj skrbi nedonoščadi u jediniciama intenzivnog
neonatalnog liječenja zbog toga što se smanjuje uporaba
zamjenskog mlijeka, zato što ta djeca ostvaruju pozitivne učinke
na zdravlje i smanjuju se troškovi zdravstvene skrbi.
40 posto naše nedonoščadi se ne hrani majčinim mlijekom
“Anketa provedena 2013. u svim jedinicama intenzivnog neonatalnog
liječenja pokazala je da se isključivo doji pri otpustu oko 60
posto djece što znači da se još uvijek 40 posto naše nedonoščadi
ne hrani majčinim mlijekom i to želimo promijeniti”, kazala je
Pavičić Bošnjak, pozvavši sve da podrže akciju osnivanja prve
banke mlijeka.
Voditeljica radne skupine za osnivanje banke humanog mlijeka
Dinka Barić pojasnila je da banka svojim djelovanjem omogućava
majkama koje imaju višak svoga mlijeka da ga daruju u banku gdje
će se ono, nakon što se testira i analizira, moći sigurno
distribuirati i dati svima onima kojima je potrebno –
prijevremeno rođenoj djeci i životno ugroženoj novorođenčadi.
Kazala je da banke za cilj imaju podržati dojenje, utjecati na
više stope dojenja, osigurati dovoljnu količinu mlijeka za svu
prijevremeno rođenu djecu i osigurati kvalitetu mlijeka i
održivost sustava humanog mlijeka.
Put prema ovoj inicijativi osnivanja prve banke mlijeka u
Hrvatskoj započela je udruga RODA 2012., a prema Strateškom planu
Ministarstva zdravstva 2018.-2020. otvaranje prve banke mlijeka
očekuje se u 2018. godini.
U Europi danas ima 214 banaka mlijeka, a među susjednim zemljama
najviše ih djeluje u Italiji, njih 30.
UNICEF će osigurati financijsku i tehničku podršku za ovu
investiciju te će 9. i 10. rujna organizirati humanitarnu utrku
Mliječna staza kako bi osigurali “start” prve banke humanitarnog
mlijeka u Hrvatskoj.
