Prava reforma hrvatskoga zdravstvenog sustava nije počela, donose se populističke mjere i ignoriraju stvarni problemi pa ako se nešto iz temelja ne promijeni hrvatski zdravstveni sustav će se kroz koju godinu urušiti, zaključak je konferencije 'Hrvatski liječnici u Europskoj Uniji - 4 godine poslije', održane u utorak u šibenskoj bolnici.
Predstavnici Hrvatske udruge bolničkih liječnika (HUBOL) i
šibenske bolnice s više aspekata prenijeli su sliku o aktualnom
položaju liječnika u Hrvatskoj. Predsjednica HUBOL-a Ada
Barić Grgurević podsjetila je kako se bliže četiri godine od
ulaska Hrvatske u Europsku uniju naglasivši kako su tada
upozoravali na probleme hrvatskih liječnika koji se sada događaju
i gomilaju te na njihov odlazak u što većem broju.
“U četiri godine mijenjali smo četiri ministra,
najbolja je bila suradnja s ministrom Nakićem, ali nismo
imali vremena do kraja provesti sve što je bilo u
planu”, istaknula je Barić Grgurević.
Ispratili smo prema EU, kako je rekla, više od 585 liječnika, a
1.300 ih ima dokumentaciju za odlazak. Ponudili smo rješenje u
vidu mjera za sprečavanje njihovog odlaska, ali nisu zaživjele,
napomenula je dodavši kako umjesto da učimo na iskustvima drugih,
tako da problem riješimo prije nego se dogode, mi učimo na
vlastitim greškama.
Potpredsjednica te udruge Ivana Šmit navela je da bolnice manjak
ljudi pokušavaju nadomjestiti robovlasničkim ugovorima, što je,
smatra, sramotno za državu koja se brani demokratskim načelima.
“Problem je nedostatak vremensko-kadrovskih normativa i
komunikacija među ustanovama”, ocijenila je dodavši kako
bi se donošenjem normativa rada postavili temelji reda
organiziranog sustava pa bi se vidjelo koliko liječnika nedostaje
u sustavu.
Koordinator HUBOLa- za Opću bolnicu Šibenik Nino Brajković
upozorio je da su zbog zakona koji regulira funkcioniranje ustava
liječnici i voditelji odjela potencijalni prekršitelji zakona te
dodao kako je lani bio u porastu broj istražnih postupaka
liječnicima koji su zaduženi za organizaciju posla zbog
prekovremenih sati. Brajković je ustvrdio kako se bez
prekovremenih sati sustav odmah urušava. Zakonski radni tjedan
broji 48 sati, dopušta se 52, a našom analizom dokazano je da na
godišnjoj razini ima 3,5 milijuna prekovremenih sati, rekao je
dodavši kako je nemoguće da liječnik tako kvalitetno odradi svoj
posao, zbog čega su česti nadzori, a kazna od 50 tisuća kuna
odnosi se najviše na ravnateljebolnica.
Što se lista čekanja u bolnicama tiče, one su realan problem i
postoje u cijelom svijetu, složni su liječnici, ali kod nas su
one političko manipulativno sredstvo i njihovo smanjivanje bit će
tek kozmetički pomak jer nema prave reforme sustava.
Mario Smoje, koordinator HUBOL-a za OB Knin, upozorio je da je
Masterplan zdravstva konglomerat načelnih ideja bez jasnih
planova i egzaktnih izračuna, za što je kao primjer naveo
funkcionalno spajanje bolnica.
Trebamo težiti zakonskoj regulativi jer problem manjka kadra
ostaje i pri spajanju bolnica, napomenuo je dodavši kako
stanovništvo gdje se bolnice spajaju ima istu potrebu za
liječnicima, vrši se pritisak na kolege da rade protuzakonito, i
tu nema motivacije u radu i želje za ostankom liječnika u
Hrvatskoj.
Predsjednica HUBOL-a Barić Grgurević kazala je kako se donose
populističke mjere i ignoriraju stvarni problemi, te upozorila da
Hrvatska ne može preuzimati modele drugih zemalja jer nema istu
ekonomiju kao i oni. Od dvije i pol do četiri tisuće
liječnika nedostaje da bi zadovoljili naše potrebe, ustvrdila je
dodavši da je u EU za sve medicinske radnike otvoreno preko sto
tisuća radnih mjesta, a u Hrvatskoj ih nema.
Liječnici smatraju kako je nerealno očekivati da će se
liste čekanja smanjiti funkcionalnim spajanjem bolnica.
Troškovi su svaki dan veći, a ulaganja u zdravstvo nema pa ako
cijela hrvatska politika ne shvati da se u zdravstvo treba
ulagati, sustav će se urušiti jer s ovakvim ulaganjima ne možemo
pratiti svjetske trendove – istaknuto je u šibenskoj bolnici.
Liječnici traže ravnopravnost za stolom u pregovaranju
vezano za kolektivni ugovor, jer smatraju da njihova prava prava
uređuju sindikati koji ne dijele njihovu pravnu ni radnu
odgovornosti.
Prisiljeni su, kako navode, raditi protuzakonito jer
trenutni kolektivni ugovor ne nudi legalizaciju prekovremenih
sati, pa svaki dan u svakoj bolnici dolazi
do prekršaja kojima se krše kolektivni ugovor i Zakon o
radu.
Smatraju kako treba dovesti do usklađivanja Zakon o
radu i Zakon o zdravstvenoj zaštiti.
