Sloboda medija 2016. je u svijetu pala na najnižu razinu u trinaest godina, novinarima i novinskim kućama u demokratskim se državama prijeti, a u autoritarnim ih se kontrolira, objavila je američka organizacija Freedom House koja medije u Hrvatskoj svrstava među djelomično slobodne
Oko 45 posto svjetske populacije živi u državama u kojima ne
postoji sloboda medija, ističe Freedom House. Samo 13 posto
populacije uživa medijsku slobodu, odnosno živi u okruženju u
kojem je političko izvještavanje snažno, sigurnost novinara
zagarantirana, državna intervencija u medije minimalna, a
medijske kuće nisu pod pravosudnim ili ekonomskim pritiskom.
Najbolje ocijenjena Norveška, najgore
Makedonija
Na skali od jedan do 100, na kojoj jedan predstavlja najveću, a
100 najmanju slobodu medija, najbolje rezultate zabilježili su
Norveška s osam, te Švedska i Nizozemska s 11 bodova. Od
četrnaest najbolje pozicioniranih država trinaest se nalazi u
Europi.
Države i teritoriji s najgorim rezultatom su Azerbajdžan, Krim,
Kuba, Ekvatorijalna Gvineja, Eritreja, Iran, Sjeverna Koreja,
Sirija, Turkmenistan i Uzbekistan. Najgore ocijenjena država u
Europi je Makedonija.
Hrvatska ocijenjena lošije nego prošle
godine
Hrvatska je ocijenjena s 41 bodom, što je bod manje u odnosu na
prošlu godinu, odnosno zabilježen je rast slobode. Usprkos tome,
Freedom House hrvatske medije i dalje smatra djelomično
slobodnima, a u tu kategoriju su stavljene i države poput Bosne i
Hercegovine, Srbije, Poljske, Ukrajine, Grčke, Indije, Italije i
Izraela.
Hrvatska je najbolju ocjenu dobila za pravno okruženje, 9 od 30
bodova, dok je za političko okruženje dobila 17 od 40, a za
ekonomsko 15 od 30 bodova.
Rusija i Kina uvele nove mjere za kontrolu
medija
Najveći pad slobode medija od prošle godine dogodio se u Turskoj,
Poljskoj, Burundiju, Boliviji, Srbiji i Mađarskoj. Među većim
državama čiji mediji nisu slobodni ističu se Rusija, Kina,
Meksiko, Egipat i Saudijska Arabija.
Freedom House ističe kako su Rusija i Kina uvele nove mjere kako
bi jače kontrolirale medije, a da Rusija svoj utjecaj pokušava
manifestirati i izvan svojih granica. Ta organizacija dodaje kako
političari u demokracijama poput Poljske i Mađarske potkopavaju
tradicionalne medije, utječu na javne televizije i pomažu
savezničkim medijskim kućama, a dužnosnici u autoritarnim
okruženjima poput Turske, Etiopije i Venezuele koriste političke
ili društvene nemire kako bi pod tim izgovorom gušile neovisne
ili oporbene novinare.
Istraživanje Freedom Housea o slobodi medija provodi se svake
godine od 1980., a na njemu radi više od 90 analitičara koji
podatke crpe iz rada na terenu, poslovnih kontakata, izvještaja
iz lokalnih i međunarodnih nevladinih organizacija, izvještaja
vlada i multilateralnih tijela, te domaćih i međunarodnih
medijskih kuća. Razina slobode medija u svakoj državi i na svakom
teritoriju evaluira se kroz 23 metodološka pitanja.
