Analiza učinaka uvođenja razdjelnika izrađena je na uzorku koji obuhvaća 276 zgrada s ukupno 22.475 stanova
U Zagrebu su prezentirani rezultati studije “Ekonomska
isplativost korištenja razdjelnika topline u višestambenim
zgradama u Republici Hrvatskoj” te pregleda trenutne
situacije i rješenja za probleme u sektoru toplinarstva RH.
Analiza učinaka uvođenja razdjelnika izrađena je na uzorku koji
obuhvaća 276 zgrada s ukupno 22.475 stanova i cca 680.000 mjernih
podataka iz perioda 2010.-2016. godine, odnosno, šest sezona
grijanja.
“Uvođenje razdjelnika prema rezultatima osnovnog scenarija
troškovno je učinkovito u gradovima kontinentalne Hrvatske s
visokim cijenama toplinske energije, koji su ostvarili prosječnu
razinu ušteda (Velika Gorica, Samobor), te Rijeci. S druge
strane, u gradovima s niskom cijenom toplinske energije (Zagreb,
Osijek i Sisak), čak ni visoke uštede ne osiguravaju pozitivne
neto sadašnje vrijednosti investicija u uvođenje razdjelnika
topline”, kaže se u studiji i dodaje:
“Studija je pokazala kako je ugradnja razdjelnika topline, ukupno
gledajući, ekonomski neisplativa”.
Studija koju je izradio Ekonomski institut u Zagrebu je od danas
dostupna javnosti na web stranici Ministarstva zaštite okoliša i
energetike.
Tom objavom Ministarstvo želi pokrenuti širu javnu raspravu kojom
će se u periodu od 15 dana sagledati svi parametri i rezultati
analize zastupljenih u studiji, te na kraju rasprave donijeti
zaključak o statusu obveze ugradnje razdjelnika.
Po završenoj javnoj raspravi i usvajanju zaključaka, pristupit će
se procesu ukidanja postojećeg Zakona o tržištu toplinske
energije i kreiranju novog Zakona o toplinarstvu.
