Pankretić je naglasio kako je najvažnija 'financijska omotnica' i količina sredstava koje će Hrvatska tražiti
Najveći dio posla oko pregovaračke pozicije za poglavlje 11 ‘Poljoprivreda i ruralni razvitak’ je završen, a procjenjuje se da će pregovaračko stajalište do kraja ljeta biti predano Europskoj komisiji, istaknuo je ministar poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja Božidar Pankretić na današnjem brifingu s novinarima.
Sada predstoji završni krug konzultacija unutar Radne skupine koja broji više od 400 ljudi, kazao je.
U sklopu Poglavlja 11 Hrvatska će postaviti određeni broj zahtjeva te zatražiti određena prijelazna razdoblja za provedbu nekih odredbi Zajedničke poljoprivredne politike.
Pankretić je naglasio kako je najvažnija ‘financijska omotnica’ i količina sredstava koje će Hrvatska tražiti i to što se tiče prve osi direktnog plaćanja i što se tiče druge osi ruralnog razvoja.
‘Ukupan iznos o kojem možemo globalno govoriti iznosi između 600 i 650 milijuna eura, ali u svakom slučaju to će još u budućnosti ovisiti o modulacijama koje će ponuditi Europska komisija i svega onoga što ćemo raditi u Hrvatskoj’, kazao je.
Hrvatska, naime, očekuje da će u odnosu na ukupni izračun financijske omotnice veći dio sredstava biti osiguran iz sredstava EU, a ostatak i to u cijelosti do punog iznosa iz nacionalnog proračuna već od prve godine članstva u EU.
Pankretić je bitnim u pregovorima s EU naglasio referentna razdoblja, a Hrvatska traži da to bude 2007. za stočarstvo i razdoblje 2005. do 2007. što se tiče biljne proizvodnje.
Za mlijeko i šećer, čija je proizvodnja u EU ograničena putem proizvodnih kvota, Pankretić je kazao kako vjeruje, što se tiče kvote za mlijeko, da do nje neće doći.
‘S obzirom na saznanja koje imamo vezano uz EU, vjerujem da do našega ulaska u EU te kvote neće biti’, rekao je te napomenuo kako će se tražiti određena prijelazna razdoblja i one količine koje će zadovoljiti poljoprivredne proizvođače te vjeruje kako mlijeko neće biti problem.
U slučaju šećera Hrvatska očekuje da će sve tri domaće šećerane imati i dodatnu mogućnost rafinacije uvoznog sirovog šećera, odnosno, ravnopravne uvjete ostalim šećeranama iz starih i novih zemalja članica EU koje su na temelju rafiniranja sirovog šećera u referentnom razdoblju ostvarile ta prava.
Pankretić je kao jedan od vrlo važnih elemenata u pregovorima izdvojio količinu korištenog poljoprivrednog zemljišta.
Hrvatska je u tome specifična jer je prošla rat i još uvijek ima velike poljoprivredne površine koje su zagađene minama, napomenuo je te naveo kako je taj dio uključen u pregovaračku poziciju te vjeruje kako će na osnovu toga bitno uvećati korištene poljoprivredne površine.
Hrvatska će u području vinogradarstva tražiti pravo sadnje u određenom prijelaznom razdoblju novih vinograda za proizvodnju kvalitetnih vina s kontroliranim zemljopisnim podrijetlom, zatim zaštitu određenih autohtonih poljoprivrednih proizvoda te mogućnost korištenja tradicionalnih naziva.
