Tekstil, odjeća, obuća, platna, užad, papir, građevinski materijali i brojni drugi proizvodi mogu se izraditi od njezinih vlakana, a iz sjemena dobiti odlično ulje
Prešanjem sjemena industrijske konoplje Ivo Bačlija
dobiva vrlo ljekovito ulje i prodaje ga zapakirano u bočice. Osječki
poljoprivrednik i poduzetnik ima vlastitu prešu, skladišni prostor,
tržište, s partnerima iz zadruge 60 hektara poljoprivrednog zemljišta,
ali sjeme ipak svake godine mora uvoziti iz Slovenije.
U potrazi za jedinom sortom konoplje dopuštenom u Hrvatskoj, Bačlija je
obišao susjedne zemlje i hrvatske institucije, ali tom određenom sjemenu
ni traga. Sorte ‘flajšman’ nema ni na Institutu za ratarstvo i
povrtlarstvo u Novom Sadu gdje je prvi put selekcionirana.
Konoplja se može iskorištavati za vlakno od kojeg se izrađuje kvalitetno
platno i drugi proizvodi ili za sjemenke od kojih se prešanjem dobiva
ljekovito ulje bogato esencijalnim masnim kiselinama. Kada bi u
Slavoniji uspio pokrenuti vlastitu proizvodnju sjemena, Bačlija bi
smanjio troškove i pojeftinio cijenu svog proizvoda. Međutim, u
Hrvatskoj je nemoguće ishoditi dozvolu za uzgoj ove korisne biljke.
Industrijska konoplja (Canabis sativa) pripada istom rodu kao i njezina
poznatija srodnica indijska konoplja (Canabis indica) od čijeg lista se
dobiva hašiš. Između ostaloga, razlikuju se po koncentraciji
psihoaktivne tvari tetrahidrokanabinola (THC), kojeg u suhoj tvari
industrijske konoplje ne smije biti više od 0,2 posto. Konoplja se još
60-ih godina u Hrvatskoj sijala na oko devet tisuća hektara, ali u međuvremenu je započela međunarodna borba protiv narkotika pa je sada za njezin uzgoj potrebna posebna dozvola.
Da sorte flajšman više nema, tportalu je potvrdio zamjenik ravnatelja državnog Zavoda za sjemenarstvo i rasadničarstvo (ZSR) Stanko Volenik.
Ne postoji čak ni kao obavezni primjerak u ZSR-u. Svejedno, na državnoj
sortnoj listi za ratarsko i povrtno bilje za 2010. u rubrici ‘uljano i
predivo bilje’ navedena je isključivo konoplja ‘flajšman’.
‘Upozorili smo Ministarstvo poljoprivrede da je jedina sorta dopuštena u
Hrvatskoj izumrla, ali bezuspješno. Preporučili su nam da samostalno
pokrenemo testiranje sjemena neke druge sorte. Mi to ne možemo platiti,
ali ni čekati dvogodišnju proceduru. Radije ćemo uzgajati u susjednoj
Bosni’, u očaju govori Bačlija. Prisiljen je, najavljuje, na proljeće
zasijati na oranici svog poznanika u okolici Dervente u BiH.
Kod nas neizravno zabranjena, industrijska konoplja inače je višestruko
iskoristiva biljka. Profesorica Visokog gospodarskog učilišta u
Križevcima Zvjezdana Augustinović proučavala je prinos i kvalitetu stabljike konoplje u ovisnosti o gustoći sjetve i gnojidbe i na tome doktorirala.
‘Za očekivati je da će se konoplja u skoroj budućnosti ponovno naći na
našim poljima kao važna sirovina ne samo za potrebe tekstilne
industrije, već i za niz drugih namjena kao što su proizvodnja papira,
biorazgradive plastike, dijelova u automobilskoj industriji, građevnih
ploča, izolacijskih materijala i slično. Od konoplje se može dobiti
preko 25 tisuća različitih proizvoda’, upozorava Augustinović.
Pored čvrstog, elastičnog i dugotrajnog platna otpornog na vodu te ulja
iz sjemenki, iz stabljike konoplje iskoristiv je drvenasti materijal,
takozvani pozder. U obliku sječke pozder može služiti kao ogrjev, za
proizvodnju papira ili izolacijskog materijala u građevinarstvu. Nakon
prešanja ulja ostaju uljane pogača koje su izvrsna koncentrirana hrana
za domaće životinje.
Ovakvi proizvodi sve više se proizvode u Europi i svijetu. U Kanadi je
pokrenuta proizvodnja biogoriva u okviru projekta Hempcar (engl. hemp,
konoplja), u Portugalu je Sveučilište u Minhou
osmislilo industrijsku proizvodnju građevnih blokova od drvenastog
dijela stabljike, u Americi i Europi proizvodi se obuća i odjeća
isključivo od konopljinih vlakana, a i u kombinaciji s drugim biljnim
vlaknima, poput lanenog. Ovi materijali ekološki su prihvatljvi jer su
biorazgradivi i ne djeluju negativno na ljudski organizam kao sintetički
odjevni predmeti. Specijalizirana poduzeća nude kozmetičke, prehrambene
i farmaceutske proizvode proizvedene od konopljinih sastojaka.
Konoplja je poljoprivrednicima zanimljiva jer u Hrvatskoj za sada nema bolesti i štetnika,
a i inače su rijetki, pa su pesticidi uglavnom nepotrebni. Prinos suhe
stabljike po hektaru jest oko deset tona, a sjemena od jedan i pol do
dvije tone. Budući da je bujnog rasta, konoplja sljedećoj kulturi
ostavlja tlo čisto od korova, pa je i po tome zanimljiva za uvrštavanje u
plodored u Slavoniji ionako često sveden na kukuruz i pšenicu.
Papirna industrija također u konoplji treba vidjeti velik potencijal. Gertjan van Roekel
s nizozemskog Sveučilišta u Wageningenu navodi da se papir prije više
od dvije tisuće godina proizvodio upravo od konopljinih vlakana. Danas
samo pet posto papira u svijetu dobiva se od konoplje, a to je papir
posebne kvalitete.
Papir za cigarete, filter papir, filtri za kavu,
papir nepropustan za ulje, razni umjetnički papiri u takve proizvode
obavezno se dodaje određeni postotak konopljinih vlakana. Malobrojni
prerađivači konoplje za papir, za svoj proizvod dobivaju i do četiri
puta veću cijenu od papira proizvedenog od vlakana drveta.
