Danas se istraživanja o zračnim hibridima vrše na ETH u Švicarskoj, Orleansu u Francuskoj i Sveučilištu Lund u Švedskoj
Zračni hibridi, ili pneumatski hibridi kako se također
nazivaju, još nisu u proizvodnji. Ipak, električni automobili i
električni hibridni automobili već iskorištavaju silu kočenja za pogon
generatora koji puni baterije.
Međutim, kako navodi Per Tunestål, istraživač na
sveučilištu Lund u Švedskoj, zračni hibridi će biti mnogo jeftiniji za
proizvodnju pa korak prema komercijalizaciji koncepta ne mora biti
velik.
“Tehnologija je u potpunosti realna. Nedavno me zvao proizvođač
vozila u Indiji koji je htio početi izradu zračnih hibrida”, kaže
Tunestål. Tehnologija je posebno atraktivna za sporiju gradsku vožnju,
na primjer za autobuse u gradskom prometu.
“Moje simulacije pokazuju da autobusi u gradovima mogu smanjiti svoju potrošnju goriva za 60 posto”, kaže Saša Trajković, doktorski student na Sveučilištu Lund, koji je nedavno obranio tezu o toj temi.
Trajković je također izračunao da se 48 posto sile kočenja, koja se
komprimira i sprema u mali spremnik zraka koji je spojen na motor, može
kasnije ponovno koristiti. To znači da se stupanj ponovnog korištenja
zraka podudara s onim u današnjih električnih hibrida. Motor ne
zahtijeva nikakve skupe materijale i stoga je jeftin za proizvodnju.
Štoviše, zauzima puno manje prostora nego električni hibridni motor. Ova
tehnologija radi s benzinom, prirodnim plinom i dizelom.
Ideju o zračnim hibridima u početku je razvijao Ford 1990.-ih
godina, ali je američki proizvođač automobila brzo spremio planove u
ladicu jer tada nije postojala potrebna tehnologija da se projekt
pokrene. Danas se istraživanja o zračnim hibridima vrše na ETH u
Švicarskoj, Orleansu u Francuskoj i Sveučilištu Lund u Švedskoj.
Međutim, njihovi jedini rezultati do sada dolaze iz simulacija, a ne iz
eksperimenata.
Istraživači sa sveučilišta Lund otišli su korak dalje. Njihova
istraživanja nisu samo teoretska – napravili su eksperiment s pravim
motorom, prenosi danas.hr
