U svom polugodišnjem izvješću MMF navodi da je najveći problem visok javni dug u mnogim zemljama
Hrvatska neće biti sljedeća Grčka, ona nema grčke probleme, ali zato
ima vlastite, zbog kojih treba biti zabrinuta – kazao je u petak
direktor Svjetske banke za Srednju Europu, Peter Harold, nakon što je u
Washingtonu započelo jesensko zasjedanje MMF-a i Svjetske banke, na
kojem sudjeluje i hrvatsko izaslanstvo na čelu s ministricom financija
Martinom Dalić i guvernerom HNB-a, Željkom Rohatinskim, piše novilist.hr
Hrvatsku, smatra Harold, treba ponajviše brinuti proračunski deficit i manjak konkurentnosti. Hrvatska treba biti zabrinuta zbog stvarnog problema fiskalnog
deficita koji, kao i u cijeloj regiji, iznosi između 4 i 5 posto BDP-a.
Usporedbe radi, treba reći da je kod Grčke fiskalni deficit oko devet
posto, izjavio je Harold za Hrvatsku redakciju Glasa Amerike.
Hrvatska,
dodao je, mora biti kompetitivnija, mora razviti uvjete za otvaranje
radnih mjesta te ozbiljno mora poraditi na uvjetima za privatna
ulaganja. Hrvatska nikada nije bila zemlja u kojoj se bilježio
gospodarski rast od šest, sedam posto, kazao je Harold. Taj je rast
uvijek bio umjeren, ali rast ispod dva posto je razočaravajući – kažu u
Svjetskoj banci te ističu da su njihove procjene da će gospodarski rast u
Hrvatskoj i u 2012. godini biti ispod tog postotka, što može
poražavajuće utjecati na zapošljavanje.
To se podudara s onim što ja već dugo govorim – imamo problema s javnim
dugom i konkurentnošću. Moramo, to je jedino rješenje, ustrajati na
konsolidiranju javnih financija i, drastično, reformama – na tržištu
rada i u javnom sektoru. Konačno, moramo ustrajati na uklanjanju svih
monopolističkih struktura, komentar je Željka Lovrinčevića,
premijerkinog ekonomskog savjetnika. Niti jedna stranka, osim možda
HSLS-a, navodi, međutim, premijerkin savjetnik, u svojim dosad
predstavljenim političkim programima ne ukazuje značajnije na potrebu
konsolidiranja javnih financija, a nema niti reformskih paketa.
Prema riječima ekonomskog analitičara Zdeslava Šantića, ovakva ocjena
Svjetske banke za Hrvatsku nije ništa neočekivano, jer mi smo, srećom,
daleko od grčkog scenarija. Ono što stvara pritisak na Hrvatsku u
percepciji rizika za strane investitore, zaključuje Šantić, jest
činjenica da se Hrvatska sporo oporavlja od krize.Jedino
što je Hrvatsku ovog tjedna, u godišnjem izviješću agencije Moody’s o
Hrvatskoj, zaštitilo od smanjenja kreditnog rejtinga, jest kraj
pregovora s EU-om, ističe Lovrinčević. Kroz tri, do šest mjeseci,
međutim – ne bude li napretka u konsolidiranju javnih financija – taj će
rejting biti srušen, i dogodit će nam se rast kamatnih stopa preko osam
posto, napominje Lovrinčević. Buduća Vlada mora, kategoričan je, od
prvog dana imati jasan plan konsolidiranja javnih financija i reformi u
javnom sektoru, kao i na tržištu rada. Bez toga, kaže, neće biti dobro.
Jedan od preduvjeta za to jest i donošenje Zakona o fiskalnoj
odgovornosti, zaključuje.
Kako
iz Washingtona upozorava MMF, ostalo je još vrlo malo vremena za
rješavanje globalnih financijskih problema koji bi – ako se ništa ne
učini – mogli dovesti do nove svjetske recesije. U svom polugodišnjem
izvješću MMF navodi da je najveći problem visok javni dug u mnogim
zemljama, kao i političke razmirice među strankama, koje blokiraju
rješavanje tog problema. Zbog političkih razlika u vezi toga, svjetski
je financijski sustav danas ranjiviji nego bilo kada u posljednje
vrijeme – stoji u analizi MMF-a. Korigirali su svoje prognoze za ovu i
sljedeću godinu, te su one sada lošije od prvobitnih. Pretpostavlja se
da će svjetska privreda u ovoj i narednoj godini u prosjeku imati
privredni rast od četiri posto.
Međunarodni monetarni fond u
svojim je jesenskim prognozama procjenu hrvatskog gospodarskog rasta u
ovoj godini snizio sa 1,3 posto na 0,8 i pritom je ostao pri prognozi za
iduću godinu o rastu od 1,8 posto.
novilist.hr/ezd
