Gradovi i općine u zadarskoj županiji ambiciozno planiraju uređenje zona, no samo ih je nekoliko zaista i počelo raditi
Gradovi i općine u Zadarskoj županiji u svojim su planovima predvidjeli
uređenje poslovnih zona na čak 75 lokacija, a predviđeno je da se zone
prostiru na 2.601,18 hektara! Puno se energije i novca ulaže u
planiranje zona, no učinci su još vrlo daleko od najavljenog i
očekivanog, piše slobodnadalmacija.hr
U svim tvrtkama u dosad otvorenim pogonima u poslovnim zonama radi samo
oko tisuću ljudi. Zone su postale pravo pomodarstvo, svaka općina ima
bar jednu zacrtanu, no samo nekoliko ih je uistinu nešto počelo raditi. Najbolja ilustracija što se događa u većini poslovnih zona je ona kod
Škabrnje, na Marinovcu su prije šest godina na Dan općine župan Ivo Grbić i pomoćnik ministra gospodarstva Ivan Bačić svečano položili kamen temeljac koji je danas obrastao šikarom jer se u zoni baš ništa nije dogodilo.
Takvih kamena temeljaca, zaraslih u korov i draču, ima još nekoliko, a
dosta je zona koje kao takve postoje samo na papiru – na području
Gračaca predviđeno je čak šest poslovnih zona, od kojih su tri u Srbu!
Na planove se troše stotine tisuće kuna,
a potom za gradnju infrastrukture milijuni, s time da je neizvjesno
hoće li biti zainteresiranih za gradnju tvornica ili skladišta.
Crno daleko od radova Dvije poslovne zone u Biogradu, Novi Bokanjac,
te zone u Stankovcima i Poličniku (zajedno s Murvicom) zone su u kojima
ima nešto gospodarskog života. U benkovačkoj zoni Šopot i bibinjskoj
Lonići naveliko se gradi infrastruktura i tu bi nešto moglo biti. Zadarska zona Crno, sa svojih 400 hektara najveća od svih, još je daleko
od početka infrastrukturnih radova, a kamoli od početka rada nekog
pogona ili tvornice. Potvrda da ovoliki broj zona nije ništa drugo nego
megalomanija je činjenica da ni za ovo što je sada izgrađeno nema
dovoljno električne energije.
Nedavno su u Benkovcu razmatrali zahtjev ribarske zadruge Omega 3 koja
za potrebe svojih hladnjača u zoni Šopot treba garantiranu snagu
električne energije. A za novu zonu Veljane investitori moraju pristati da sami na svoj
trošak osiguravaju struju, ili da pristanu na čekanje struje deset
godina, za koliko HEP planira izigraditi novu 110-kilovoltnu
trafostanicu u zoni Poličnika! U najboljoj poziciji je zato sada zona Lonići na samom izlaza iz Zadra
prema Bibinjama – ne samo što je najbolja lokacija, nego se u blizini
već priprema i gradnja nove trafostanice za potrebe nove luke Gaženica
na koju će se priključiti bibinjska poslovna zona.
Bilo bi racionalnije ne ulagati u brojne planirane zone, već snage
koncentrirati na one što su već nešto napravile. Ako neki kamen temeljac
ostane u šikari, bit će manje zlo nego da se milijuni utroše u gradnju
infrastrukture u brojnim zonama u kojima poslije neće biti tvornica.
Toliko zona ima smisla jedino ako ćemo uvoziti ne samo investitore nego i
radnu snagu.
U tvrtkama koje sada rade u poslovnim zonama – od NEC-a i SAS vektora u
Poličniku, preko Tvornice mreža Biograd do Ostree u Stankovcima i
dvadesetak drugih – sada radi oko tisuću ljudi. Samo u Zadru i Biogradu
ima više od tisuću ljudi zaposlenih u gospodarstvu, ostali su daleko ispod te brojke.
SD/eZd
