Kada je u pitanju izdatak poduzeća za plaće, parafiskalna davanja uzimaju tvrtkama i do 20 posto ukupnog iznosa prihoda
Pod nazivom “Registar neporeznih primanja”, od rujna 2008. godine na
web-stranici Ministarstva financija postoji popis od 245 parafiskalnih
nameta. Ta davanja su iznimno veliko opterećenje za domaće tvrtke, kao i
za obrtnike, jer na tolike namete odlazi 1 do 1,5 posto ukupnih prihoda
poduzeća, piše slobodnadalmacija.hr
Kada je u pitanju izdatak poduzeća za plaće, parafiskalna
davanja uzimaju tvrtkama i do 20 posto ukupnog iznosa prihoda – tvrdi Vladimir Ferdelji,
predsjednik Udruge za industriju pri Hrvatskoj udruzi poslodavaca, koja
već godinama upozorava na težak položaj domaćih poduzetnika koje
opterećuju gomile pristojbi, premija i naknada.
Pojedini nameti svima su poznati, kao što su boravišna pristojba,
komunalna naknada, TV pretplata ili naknada za ambalažni otpad, no druge
su, pod dugim nazivima, dobro skrivene i slabo poznate javnosti. Među njima se na popisu nalaze, primjerice, naknada za upotrebu
adresa i brojeva, protupožarna premija, naknada za pokriće troškova u
postupku homologacije vozila, usluga Hrvatskog zavoda za norme, naknada
za korištenje prostora elektrana, kao i pristojba za zaštitu od
zračenja, čak i naknada za izdane markice i vrpce u vinarstvu, te
naknada za deklariranje sadnog materijala.
“Nikad se obrtnici nisu žalili na poreze, ali jesu na bezbrojne
parafiskalne namete koji nas potpuno guše”, još je lani upozoravao Mato Topić, predsjednik Hrvatske obrtničke komore, a ni danas u krovnoj udruzi nisu utvrdili točan broj neporeznih davanja poduzetnika. Veliki dio tih davanja, kažu u HOK-u, uplaćuje se u korist proračuna
županije, odnosno lokalne samouprave, koja njihovu visinu određuje
vlastitim odlukama. A da, osim poreza, u Hrvatskoj postoji niz skrivenih
nameta kojima se ne zna ni posve točan broj ni način na koji se
obračunavaju, smatraju i u Institutu za javne financije.
“Ti nameti nisu u središtu političke niti pozornosti javnosti, pa se o
težini tog nevidljivog tereta malo zna”, stoji u njihovoj Analizi i
evaluaciji poreznog i kvaziporeznog opterećenja. Iako najveći broj naknada naplaćuju administrativna tijela središnje
države, najveće prihode od “skrivenih” pristojbi i davanja ostvaruju
općine, gradovi i županije. Neporezni prihodi u Hrvatskoj su od 2002. do 2007. narasli s 5,5 na
12,5 milijardi kuna, a u tom razdoblju najveći rast prihoda imali su
Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost te Hrvatske vode.
Državi i lokalnoj zajednici pripada po tridesetak naknada, dok ostala
sredstva većinom idu javnim poduzećima ili komorskim organizacijama.
“Ključan problem je upravljanje javnim poduzećima koja raznim
nametima opterećuju poslovanje poduzeća, umjesto da pune državni
proračun. Zato ih se mora dovesti u stanje da počnu puniti proračun, a
zatim pristupiti postupnom smanjivanju i ukidanju parafiskalnih nameta”, predlaže Ferdelji u ime Hrvatske udruge menadžera i poduzetnika
(Croma).
Oni, naime, smatraju da “kupci” usluga javnih poduzeća trebaju
plaćati stvarno učinjenu uslugu, a ne biti u poziciji da ne znaju što
plaćaju. Primjera radi, tvrtka koja nema veze sa šumskim gospodarstvom
ne bi trebala plaćati naknadu Hrvatskim šumama.
SD/eZd
