U posljednjih 60 dana, odnosno od 18. kolovoza i povratka s
godišnjih odmora, Vlada je na deset svojih sjednica odobrila oko tri
milijarde kuna zaduženja državi, njezinim poduzećima ili agencijama.
I u
te tri milijarde kuna nigdje, ali baš nigdje, nema dvije najveće domaće
banke, Zagrebačke i Privredne banke, koje su dotad bile glavni izvor
novca za državu, njezina poduzeća i izvanproračunske fondove, piše novilist.hr
Otad
državi u pomoć najčešće i s najvećim iznosima priskaču Erste Bank i
Hypo Alpe-Adria-Bank, tu je i RBA, a sukladno svojoj snazi uskoči i
Hrvatska poštanska banka.
Na listi se s oko pola milijarde kuna i
to za kredit Croatia Airlinesu našla i KFW IPEX, banka iz grupacije
Njemačke razvojne banke. Spomenute banke financirale su otplatu državne
obveznice, pristaju na reprogram kredita državnim agencijama, daju im
kratkoročne pozajmice i financiraju poslove javnih poduzeća.
Posljednji
put u takvoj je ulozi jedna od dvije najveće banke i to PBZ bila još
prije ljetne stanke kad je Vlada odobrila zaduženje HEP-u, ali taj
kredit ima više veze s poslovnim odnosnom PBZ-a s jednom od najvećih
kompanija u državi koja je stabilizirala svoje poslovanje, a manje s
odnosnom Vlade i banke.
Država se i u osiguranju svakodnevne
likvidnosti, koja joj omogućuje da na vrijeme izvršava svoje obveze,
pogotovu kad su isplate plaća i mirovina u pitanju, sve više okreće
bankama čiji su vlasnici austrijske banke.
novilist.hr/eZd
