Do odustanka Grada Zadra od hotela "Beograd” navodno je došlo u drugoj polovini 90-ih godina, kad je došlo do upisa u zemljišne knjige
Je li moguće da je nekadašnji hotel “Beograd”
nezakonito ušao u imovinu “Hotela Zadar”, a ta tvrtka godinama na
izdavanju poslovnih prostora zarađuje oko sto tisuća eura godišnje? Da je to moguće, potvrđuju nekadašnji zaposlenici
ove tvrtke, oni stariji koji znaju da je nekadašnje gradsko hotelsko
poduzeće plaćalo zakupninu Općini Zadar i za taj prostor, piše slobodnadalmacija.hr
Taj veliki objekt ima zanimljivu povijest –
izgradili su ga Talijani za vrijeme njihove vlasti u Zadru između dva
svjetska rata. Tada se zvao hotel “Roma”, nakon Drugog svjetskog rata
kratko se zvao hotel “Moskva”, a zatim hotel “Beograd” baš za tu
namjenu, pa onda kao poslovni prostor.
Godinama je bio u sastavu poduzeća “Jadera”, koje se
u vrijeme tzv. ourizacije podijelio na OOUR “Hoteli”, OOUR “Central” i
OOUR “Punta Skala”. “Punta Skala” otišla je svojim putem, u “Centralu”
su bili uglavnom ugostiteljski objekti i poslije su preuzeli ime
“Jadera”, kojoj je sada vlasnik Zvonko Nižić, a “Hotele
Zadar”, u sastavu kojih su uz aktivan hotel “Kolovare” bili i “Hotel
Zagreb” i tzv. poslovna zgrada “Lanterna”, odnosno bivši “Beograd”,
kupio je Milan Miletić.
Zanimljivo je u cijeloj priči to što je u doba
pretvorbe početkom 90-ih ono za što nije bilo dokaza da je u vlasništvu,
ili je kao nacionalizirana imovina vjerojatno imala bivše vlasnike,
bilo navedeno samo po knjigovodstvenoj vrijednosti iz 1989. godine i u
statusu “rezervacije”. U Fondu za privatizaciju u takvom su statusu bili ne
samo hotel “Zagreb” (zbog kojega su u vlasničkoj strukturi do smanjenja
temeljnog kapitala bili i članovi obitelji Borelli), nego i hotel
“Beograd” (zbog čega je država ostala vlasnik sada obezvrijeđenih
desetak posto dionica). No, u vrijeme dolaska Miletića ta rezervacija
nestaje i “Lanterna” se upisuje u vlasništvo “Hotela Zadar”.
U gradskoj upravi tvrde da Grad Zadar nikad nije
raspolagao prostorom bivšeg hotela “Beograd”, nego da jedino raspolaže
prostorom restorana “Kornat” i terase “Beograda” te ih daje u zakup. No, problem je u ranijem razdoblju, dok nije
postojao Grad Zadar, nego Općina Zadar, o predratnom vremenu i početku
90-ih godina. Uprava “Hotela Zadar” o ovome se ne želi očitovati, a
jedini mjerodavan je podatak u elaboratu o pretvorbi koju je 1992.
godine izradio Ante Mandarić i koji se, osim u “Hotelima Zadar” i Fondu za privatizaciju, nalazi i u Institutu za turizam.
Prema saznanjima SD, do odustanka Grada Zadra od
hotela “Beograd” došlo je u drugoj polovini 90-ih godina, kad je došlo
do upisa u zemljišne knjige. A otad je “Lanterna” više puta davana u
zalog, opterećivana bankarskim kreditima od Nove banke do Raiffeisen
banke. Zakon o nezastarijevanju kaznenih djela iz razdoblja
pretvorbe i privatizacije na snazi je već skoro godinu, no javnosti
nije poznato je li itko barem osumnjičen za nešto što je tim zakonom
određeno. Samo se Sanaderu sudi za ratno profiterstvo, a sve drugo je
ostalo po strani.
Prema dosadašnjem iskustvu, teško da će išta od
svega biti, jer Državno odvjetništvo nije pokretalo stvari ni na temelju
nalaza Državne revizije, a kamoli će za neku makinaciju u tvrtki koja
nije obuhvaćena nalazom revizije. Revizija je, inače, provela analizu
pretvorbe u slučajevima kad je to tražio netko zakonom ovlašten (od
dioničara, članova uprave, sindikata do državnih tijela). U Hrvatskoj je provedena revizija za tvrtke u
vrijednosti od 24 milijarde njemačkih maraka (a ukupna je vrijednost
tvrtki koje su prošle pretvorbu bila 28 milijardi maraka).
U Zadru su reviziju prošle mnoge velike tvrtke, od
“Tankerske plovidbe” do “Tvornice duhana”, a “Hoteli Zadar” – nisu.
Nitko to nije tražio pa su tragovi zameteni. Da tu nije baš sve čisto, ipak je očito iz činjenice
da je Uprava “Hotela Zadar” išla u ponovno vrednovanje svojih objekata –
revalorizirana je vrijednost “Kolovara”, pa čak i hotela “Zagreb”, no
“Lanterne” nije. Uz već poznatu priču o neobičnom smanjenju pa
povećanju temeljnoga kapitala, istiskivanju malih dioničara i drugim
zanimljivim poslovima sadašnjeg većinskog vlasnika Milana Miletića,
mogla bi se konačno raspresti i priča o ulasku hotela “Beograd” u
vlasništvo “Hotela Zadar” − ako bi se uistinu htio provoditi zakon o
nezastarijevanju pretvorbenoga kriminala.
SD/eZd
