Analitičari smatraju da bi cijena sirove nafte na svjetskom tržištu doživjela drastičan pad kada ne bi bilo "iranske prijetnje"
Tijekom 1999. građanin Hrvatske s prosječnom plaćom od 3055 kuna
mogao je kupiti 253 litre eurosupera 95 više nego u ožujku 2012. s
prosječnom plaćom od 5440 kuna. To je jedna od tužnih posljedica činjenice da je te 1999. prosječna
cijena litre eurosupera 95 bila 4,03 kuna, dok je u ožujku ove godine
skočila na 10,77 kuna, piše slobodnadalmacija.hr
Tako je 1999. hrvatski vozač s prosječnom plaćom mogao kupiti 758
litara benzina, dok je ovog mjeseca prosječna plaća bila dovoljna tek za
505 litara eurosupera 95. Cijene benzina
počele su rasti 2000,. nakon što je Vlada Ivice Račana prekinula s
politikom u okviru koje je Ini bilo zabranjeno formirati tržišnu cijenu benzina, što je tu kompaniju dovelo na rub bankrota. Stoga je cijena
eurosupera 95 s 4,03 kune u 1999. skočila na 5,76 kuna u 2000. i tada je
zabilježeno najdrastičnije smanjenje kupovne moći domaćeg vozača s
prosječnom plaćom, jer je sa 758 litara u 1999. pao na samo 577 litara u
2000.
To znači zapravo da je, otkada je uvedena tržišna politika cijena u
Ini, razlika u kupovnoj moći benzina od 2000. do 2012. pala u stvari
samo za 52 litre. Dapače, tijekom 2009., kada je litra eurosupera 95
iznosila u jednom trenutku 7,44 kune za litru, s prosječnom plaćom moglo
se kupiti 713 litara eurosupera 95., dakle samo 45 litara manje nego
1999., a 36 litara više nego 2000.
No, treba reći kako su bivše vlade, zbog rasta cijene sirove nafte na
svjetskom tržištu i posljedične rasta cijene goriva u maloprodaji, u
nekoliko navrata smanjivala trošarine, što je ublažilo šokove u rastu
cijena, ali je, nažalost, sada taj manevarski prostor dosta sužen. Jedina donekle svijetla točka u svemu ovom jest prognoza analitičara kako u idućih nekoliko mjeseci cijena nafte na svjetskom tržištu ne bi smjela rasti preko sadašnjih razina,
osim u slučaju da Izrael i SAD zbilja napadnu Iran, pa da ta zemlja onda
zatvori Hormuški tjesnac kojim se prevozi jedna petina svjetske nafte.
To onda znači i da bi cijena naftnih derivata u Hrvatskoj mogla
dosegnuti najviše 11 kuna pri eventualno još nekim manjim korekcijama,
ali preko toga ne bi trebala ići. Ironično zvuči kada kažemo da je to
dobra vijest, ali eto, došla su takva vremena. No, ovom prilikom valja reći i kako analitičari smatraju da bi cijena
sirove nafte na svjetskom tržištu doživjela drastičan pad (za 20-ak
posto) kada ne bi bilo “iranske prijetnje”.
Razlog tim tendencijama nalazi se u činjenici da je Kina najavila
kako ove godine namjerava ostvariti gospodarski rast od “samo” 7,5
posto, što je za jedan do dva posto manje nego što je zadnjih godina bio
“običaj”. Takvo poslovanje Kine dobrano će se odraziti i na usporavanje globalne ekonomije, što će smanjiti i potražnju za crnim zlatom.
Ipak, glavno obilježje svjetskoga gospodarstva od 2008. godine i
dalje caruje – neizvjesnost – i dalje je glavna karakteristika i
današnje globalne ekonomije, tako da ni jedno predviđanje ne može biti
sasvim pouzdano.
SD/eZd
