Prevedeno u brojke, bit će obnovljeno 11.000 javnih objekata, utrošeno 1,8 milijardi kuna, a posao će dobiti 50.000 ljudi
Posao koji već sada najavljuju kao jedan od ključnih aduta vladajuće
koalicije povjeren je Ministarstvu graditeljstva i prostornog uređenja, a
uporište ima u poboljšanju energetske učinkovitosti radnog i životnog
prostora u Hrvatskoj. Procijenjeno je da se u najmanje 11.000 objekata u vlasništvu države, lokalne i regionalne uprave, prosječna potrošnja energije sa sadašnjih 250 do 350 kilovatsati po četvornom metru, nakon obnove, može sniziti na samo 50 do 90 kW/h po ‘kvadratu’.
Svim županijama, gradovima, općinama i tijelima državne uprave poslani
su već dopisi u kojima im se predlaže kandidiranje zgrada za taj
projekt, pa se već u travnju očekuje i raspisivanje prvih javnih
natječaja, potvrđeno je iz Ministarstva graditeljstva, uz napomenu kako
je ove godine predviđena rekonstrukcija najmanje 500 objekata.
‘Prvi kriterij za utvrđivanje prioriteta za obnovu javnih zgrada biti će
potrošnja energije, a drugi kriterij predstavljaju prioriteti ili
kritične javne zgrade u vlasništvu države i jedinica lokalne samouprave.
Prve će na redu biti zgrade u vlasništvu države’, potvrdila je Kata Gojević, glasnogovornica Ministarstva graditeljstva i prostornog uređenja.
Konkretno, građevinske skele prvo će pred bolnice, a
potom i pred dječje domove te druge državne nekretnine. Financijski
okvir bit će riješen preko kredita HBOR-a, a kasnije vjerojatno i kroz
programe Europske banke za obnovu i razvoj (EBRD) i drugih banaka. Za
kompleksnije projekte realizirat će se modeli javno-privatnog
partnerstva.
Potrošnju u svim javnim objektima u Hrvatskoj, inače, prati UN-ova
agencija za razvoj (UNDP), pa su tako utvrdili da su ‘rekorderi u
potrošnji’ zgrade i poslovni prostori u vlasništvu Ministarstva
zdravlja, konkretno bolnice, a slijede MUP, te resori pravosuđa,
financija te znanosti, obrazovanja i sporta. UNDP je kroz projekt ‘Dovesti svoju kuću u red’ izradio registar koji prati potrošnju
u svim javnim objektima kako bi se doznalo koliko se troši, ali i
koliko se može uštedjeti te reducirati emisiju stakleničkih plinova.
Procijenjeno je da je zbog starosti zgrada, njihovog održavanja i
energetske neučinkovitosti, potrošnja energije u Hrvatskoj pet puta veća
od EU-standarda.
Ukupno se na energente i vodu u Hrvatskoj godišnje troši 1,67 milijardi kuna.
Uz male ‘rekonstrukcijske korekcije’ na zgradama u javnom sektoru, koje
su u prosjeku stare 50-ak godina, uštedjelo bi se 30 posto na
energentima, dok bi cjelovita obnova objekata donijela dvostruko veću
uštedu ili konkretnih milijardu kuna samo za energiju. ‘Glavni su nam ciljevi zapošljavanje građevinara, zaštita okoliša i
štednja energije te stjecanje iskustva domaće industrije za izlazak na
tržišta zemalja regije. Očekujem da će profitirati i domaći proizvođači
građevinskog materijala, sustava grijanja i razne druge energetske
opreme’, najavio je ministar graditeljstva Ivan Vrdoljak koji vjeruje i da ćemo stečeno znanje jednog dana ‘izvoziti susjedima’.
Građane konkretno zanima i što će biti s najavljenom obnovom stambenih
zgrada, jer su i one stare najmanje 40 godina, pa je ministar Vrdoljak za jesen najavio i program za obnovu i energetsku certifikaciju privatnih zgrada. U tom je smislu najavljena i primjena iskustava nekih zemalja Europske
Unije, konkretno Austrije, u kojoj se obnova stambenih zgrada financira
iz tri izvora: novcem vlasnika stanova, državnim subvencijama i
kreditima komercijalnih banaka. Iz Ministarstva graditeljstva samo je
potvrđeno kako se ‘trenutno radi na modelu koji će se primjenjivati’.
Na nužnost poboljšanja energetske učinkovitosti iz UNDP-a upozoravaju već godinama, pa je nedavno procijenjeno kako bi se samo u javnim zgradama u idućih pet godina moglo uštedjeti čak 10 milijardi kuna.
Do tih ušteda put očito nije težak, pa će osim financijske, energetske i
ekološke koristi zaraditi i graditelji, a posao dobiti i plaći se
nadati i sâmi građevinski radnici.
