Ministar financija Boris Lalovac najavio je da će povećati neoporezivi dio plaće kako bi se potaknula potrošnja u državi
Kako će se poreznom reformom ministra Lalovca
oporaviti kupovna moć srednjeg sloja, za Dnevnik 3 je prokomentirao
ekonomski analitičar Velimir Šonje
Možemo li govoriti o zaokretu u poreznoj politici? Ide li Vlada sada ispravnom političko-ekonomskom logikom?
‘Mislim da možemo govoriti o zaokretu u poreznoj politici, međutim,
ovdje je riječ o nekakvom početku. Dakle, ovdje se ne radi o nikakvom
velikom zahvatu niti o poreznoj reformi, već o korekciji poreza na
dohodak koji je u Hrvatskoj paradoksalan. Zašto paradoksalan? Mi smo
stopu od 40 posto, koja je iznimno visoka, primjenjivali na plaće od
8.800 kuna. To jesu stope koje su uobičajene i u nekim drugim zemljama,
međutim, one se primjenjuju na daleko veće dohotke. Mi smo srednju klasu
opteretili s poreznim stopama koje su tipične za vrlo bogate slojeve
populacije, što nema logike’, kazao je Šonje za Dnevnik 3.
Hoće li se kroz ove mjere povećati potrošnja?
‘Neće biti toliko velike ili dramatične da bitno preokrenu naše
gospodarske trendove. I ne treba se nadati da će zbog ovoga doći do
tolikog povećanja potrošnje da se jače napuni proračun. Smanjuju se
porezne stope, smanjit će se prihod proračuna, a mi ionako imamo
deficit. Ako Vlada želi biti konzistentna i ako smanjuje prihode, onda
će morati smanjiti i rashode, jer su naš deficit i javni dug preveliki’,
ističe Šonje.
Za sada se ne govori o linearnom rezanju plaća, no jesu li te plaće i mirovine obranjive?
‘Treba razlikovati plaće i mirovine. Kad se pogleda udio naših izdataka
za socijalnu politiku, a tu su mirovine najveći dio, onda oni po svom
udjelu u BDP-u nisu previsoki. Međutim, kada gledamo ukupnu masu plaća
državnih službenika, ona je izuzetno visoka u usporedbi s drugim
zemljama. Dakle, problem je što je masa tih plaća previsoka, kao što su
previsoki i materijalni troškovi. Tu leži problem. Ozbiljne reforme
državne administracije nije bilo. Od početka krize 2008. povećala se ta
masa plaća. U privatnom sektoru je ona bitno manja’, kazao je Šonje i
potvrdio da je ‘nažalost, novo zaduživanje neminovno’.
‘Mi smo na neki način na aparatima. Deficit moramo krpati zaduženjima, a
javni dug i dalje raste. Unatoč svim ovim dobrim najavama, bez
ozbiljnog smanjenja rashoda nema rješenja’, zaključio je Šonje.
