Ministrica Prostornog uređenja i graditeljstva Anka Mrak
Taritaš presjekla je višegodišnji čvor i jednim potezom omogućila
investiciju vrijednu desetak milijuna eura: tvrtki Laguna Trade
poduzetnika Franje Pašalića izdala je lokacijsku dozvolu za gradnju
marine u dubrovačkoj luci Gruž. Pašalić je za tportal potvrdio da
gradnja kreće najkasnije do Božića ove godine.
Bit će to marina sa 220 vezova osposobljena za prihvat
jahti do 40 metara, no njezina je najveća vrijednost blizina centra
Dubrovnika. Saga oko njezine izgradnje traje još otkako je prije nešto
više od dvije godine koncesija dodijeljena Franji Pašaliću,
inače vlasniku marine Frapa u Rogoznici, premda se očekivalo da će na
natječaju pobijediti dubrovačka Atlantska plovidba. Sve do ovog tjedna
koncesionar se borio s birokracijom i blokadama: tvrdi da je
gradonačelnik Andro Vlahušić otvoreno pokušavao pogodovati Atlantskoj.
‘Koristio je konzervatore jer su htjeli namjestiti posao svojoj tvrtki, a
ovo je pouka svim političarima da prestanu s takvom praksom’, kazao je
Pašalić.
Nakon što je osvojio koncesiju za Gruž, započela je njegova bitka:
najprije je više od godinu dana morao čekati rezultate ispitivanja
uzoraka mora duž Lapadske obale, premda je Građevinski fakultet u Zagrebu već ranije odradio takvu studiju za Atlantsku plovidbu, a onda se morao boriti i s nelogičnostima urbanističkih planova.
Bilo je, naime, predviđeno da se recepcija buduće marine nalazi preko
puta lokalne prometnice, u privatnom objektu u vlasništvu baš – Atlantske plovidbe.
Osim što je to bio jedan od plastičnijih dokaza o pogodovanju
dubrovačkoj brodarskoj tvrtki, za Pašalića je predstavljalo problem jer,
naravno, nije se moglo očekivati da će sadržaje vlastite marine
smjestiti u zgradu prvog konkurenta. Trebalo je izmijeniti Urbanistički
plan uređenja (UPU) i smjestiti recepciju i prateće sadržaje na područje
buduće marine, a tu su na scenu stupili konzervatori.
Od četrnaest nadležnih institucija, naime, njih trinaest dalo je
suglasnost, dok su konzervatori tvrdili da se ‘sužava morski prostor
akvatorija i dovodi do neprihvatljivog narušavanja zaštićene povijesne
cjeline’. Tu se uklopio Vlahušić stavom da ‘neće dozvoliti gradnju sojenica na moru’ i pozivom Pašaliću da odustane od koncesije.
Ovaj poduzetnik tvrdi da su motivi bili više nego jasni: ‘Svi u Dubrovniku znali su da se mene koči zbog Atlantske plovidbe.
Uglavnom, napravili smo animaciju i pokazali konzervatorima kako će
buduća recepcija izgledati – kad u marinu uplove veći brodovi, ona se
uopće neće ni vidjeti jer će biti manja od njih. Brodovi su dugi do 40
metara i visoki sedam metara, a zgrada će imati 30 metara duljine i pet
metara visine. U 395 kvadrata smjestit ćemo recepciju, pet muških i ženskih
WC-a, pet tuš-kabina, kapetana, mornare, administraciju… Da je malo
više, bilo bi dobro, ali snaći ćemo se. Hvala ministarstvima koja su
prepoznala pokušaj namještanja’, kaže Pašalić za tportal.
Prepirke oko UPU-a presjekla je ministrica Mrak Taritaš,
koja je izdala lokacijsku dozvolu na osnovi GUP-a kao plana višeg reda,
a trenutačno se radi na izdavanju građevinske dozvole. Ako više ne bude
prepreka, Dubrovnik će novu suvremenu marinu nadomak centra grada, koja
će zaposliti stotinjak ljudi, dobiti tijekom iduće godine.
Vlahušić: Nismo protežirali, to su laži i spinovi
Gradonačelnik Dubrovnika Andro Vlahušić je na Pašalićeve optužbe
odgovorio jednostavnom tvrdnjom da se radi o ‘lažima i spinovima’. ‘Da
je zatražio dozvolu kod nas, mi bismo je izdali. Ali, to može napraviti i
Ministarstvo jer je Vlada raspisala natječaj i dodijelila koncesiju’,
kaže Vlahušić. Tvrdi da izmjena UPU-a nije bila moguća jer je upravo na
osnovu njega koncesija i dodijeljena, pa bi to bilo mijenjanje pravila
igre, ali priznaje da je upravo Atlantska plovidba sufinancirala izradu
ovog urbanističkog plana. ‘Ali, ne, mi nismo protežirali tu tvrtku jer
je na natječaju bila i Luka Dubrovnik, koja je u našem vlasništvu i koja
je na koncu imala drugu najpovoljniju ponudu. Da smo htjeli, pogodovali
bismo njoj, no nismo išli protiv odluke Vlade jer je Pašalić bio
najbolji na natječaju’, dodaje Vlahušić. Konačno rješenje o
četiristotinjak kvadrata prostora na moru, kaže, morali bi poštovati i
Luka Dubrovnik ili Atlantska plovidba, a nije mu čudno da je dio
sadržaja buduće marine bio planiran upravo u zgradi ove posljednje
tvrtke. ‘Recepcija, što to znači? Ondje se mogao nalaziti dio
sadržaja… Ali nikako nismo htjeli dozvoliti nasipanje mora i gradnju
restorana na takvom prostoru’, zaključuje duborvački gradonačelnik. Kako
Dubrovnik ima popriličan višak u proračunu, a u sklopu skorih izmjena
zakona očekuje da će poput ostalih velikih gradova dobiti potpunu
nadležnost nad svojom obalom i lukama, najavio je da će u sklopu
restrukturiranja ACI-a Vladi ponuditi kupnju obližnje marine u Komolcu.
