Hrvatska ne pridonosi energetskoj sigurnosti Europe u skladu
sa svojim mogućnostima, jer kasni s izgradnjom LNG terminala, izjavio je
u četvrtak u Londonu na skupu Financial Timesa engleski energetski
stručnjak koji kao uspješan primjer ističe Litvu koja je svoj terminal
izgradila u samo tri godine.
Litva u ponedjeljak otvara novi
LNG terminal koji je počela graditi 2011. i tu će baltičku zemlju,
ranije potpuno ovisnu o ruskom plinu, učiniti energetski neovisnom.
Alan Riley s londonskog sveučilišta kaže da bi Hrvatska
zahvaljujući postojećim izvorima plina, potencijalnim novim nalazištima i
LNG-jem mogla mogla imati veliku ulogu u europskoj energetskoj
sigurnosti, ali se to trenutno ne događa.
“O LNG-u se u Hrvatskoj govori od 1999., a dosad se ništa nije
učinilo. Litavski LNG kreće idućega tjedna, a do Božića i poljski
terminal. Treći iz te skupine je trebao biti hrvatski terminal, ali ga
nema”, izjavio je Riley novinarima na plinskom forumu u Londonu u
organizaciji Financial Timesa.
Projekt vrijedan 100 milijuna eura
Litavski ministar energetike Rokas Masiulis kaže da su od
donošenja odluke do izgradnje LNG- prošle tri godine, zahvaljujući jakoj
političkoj volji, osiguranom financiranju i timu profesionalaca.
“Vladina potpora bila je ključna, jer za taj je projekt potrebno puno
dozvola i dokumenata”, istaknuo je ministar i dodao da je litavski
premijer osobno nadgledao projekt vrijedan 100 milijuna eura.
Istaknuo je da je LNG digao ponos stanovnika bivše sovjetske
republike, jer ih je oslobodio ovisnosti o plinu iz Rusije. “Oduvijek
smo bili ovisni o ruskom plinu koji je Moskva koristila kao političko
sredstvo. Plaćali smo najskuplji plin u Europi i zbog toga se loše
osjećali”, rekao je Masiulis na skupu Financial Timesa.
Hrvatski predsjednik Ivo Josipović ranije je za rekao da bi LNG
terminal osigurao opskrbu Hrvatske i bio ulazna točka za energente
namijenjene srednjoj i istočnoj Europi, ali nije precizirao kada bi
mogao biti izgrađen.
“Infrastruktura koju imamo i koju možemo razvijati je pogodna za
takvu stratešku poziciju LNG terminala na Krku”, rekao je Josipović
dodajući da je projekt na početku i da je među prioritetima hrvatske i
EU-a.
On drži da rokovi izgradnje ovise o pripremama s hrvatske
strane, ali i o dobavi plina na čemu bi Hrvatska i Unija trebale zajedno
raditi. Za to ima dobrih izgleda, povoljno je to što je Amerika nakon
zabrane krenula u izvoz plina, no treba vidjeti hoće li više cijene na
azijskom tržištu biti prepreka dolasku američkog plina u Europu i
Hrvatsku, istaknuo je Josipović.
