Vojna industrija među rijetkim je gospodarskim granama u
Bosni i Hercegovini koja bilježi oporavak plasirajući svake godine sve
više proizvoda na inozemno tržište, pokazuju podaci što ih je prikupilo
ministarstvo energetike, rudarstva i industrije Federacije BiH, koje u
ponedjeljak prenosi sarajevsko “Oslobođenje”.
Većina tvornica koje su i u vrijeme bivše Jugoslavije
proizvodile oružje, streljivo i vojnu opremu smještena je upravo na
području ovog entiteta, a federalni ministar Erdal Trhulj kazao je kako
bi njihov ukupni promet do kraja ove godine trebao dosegnuti iznos od 72
do 76 milijuna eura. Za 2015. godinu već su ugovoreni poslovi u
vrijednosti od oko 100 milijuna eura.
“To bi značilo pet puta više nego 2010. godine”, kazao je Trhulj kako ga citira “Oslobođenje”.
Pojasnio je kako je do oporavka vojne industrije došlo zahvaljujući poticajima iz fondova Razvojne banke FBiH.
Najznačajniji oporavak zabilježila je tvornica streljiva “Igman”
iz Konjica, koja je 2010. godine imala 360 zaposlenih a sada ih tamo
radi više od tisuću.
Tamo se, kako prenosi sarajevski list, danas proizvodi ista količina streljiva “kao u Titovo doba”.
Slično je i s tvornicom eksploziva “Ginex” iz Konjica.
Proizvodnja je obnovljena i u pogonima “Unis-Pretisa” iz
Sarajeva koji je osvojio tehnologiju izrade granata od 155 milimetara po
NATO standardima, a prve pošiljke tog streljiva već su upućene na
tržište Saudijske Arabije.
U funkciju su ponovno i pogoni tvornica strojeva BNT iz Novog
Travnika gdje su se u vrijeme bivše zajedničke države proizvodili
tenkovi i oklopna vozila.
Stručnjaci te tvornice uspjeli su razviti proizvodnju nove samohodne haubice s topom promjera 155 milimetara.
Najlošije za sada stoje bivši giganti poput tvornice “Zrak” iz
Sarajeva, nekadašnjeg vrhunskog proizvođača optičke opreme za vojsku,
“Vitezita” u kojemu se proizvodio eksploziv, kao i Tehničko-remontnog
zavoda iz Hadžića.
U njihovim se pogonima devastiranim tijekom rata ni danas ne
proizvodi gotovo ništa, no Trhulj najavljuje ulaganja i u njihovu
modernizaciju kako bi se obnovila proizvodnja.
