Vlada ne odustaje od monetizacije
autocesta prema modelu koji bi građanima trebao ponuditi udio u
njihovoj vrijednosti, rekao je u petak u Splitu potpredsjednik Vlade i
ministar regionalnog razvoja i fondova EU-a Branko Grčić.
“Ne odustajemo od modela
B, koji bi trebao ponuditi udio u vrijednosti autocesta građanima,
izravno ili neizravno preko mirovinskih fondova. Jedini problem je što
on donosi manje novca za otplatu duga, od modela koji je napušten zbog
prijetnje referendumom”, rekao je Grčić u izjavi za novinare za vrijeme
konferencije “3. Economist EU-Southeast Europe Summit”, u organizaciji
britanskog časopisa The Economist, Ministarstva vanjskih poslova i
Hrvatske gospodarske komore.
Do odustajanja od klasične monetizacije odnosno koncesioniranja,
po njegovim riječima došlo je zbog prijetnje referendumom. Ističe da je
taj model u financijskom smislu trebao biti bitna injekcija za
smanjenje ukupnoga javnog duga, za oko tri milijarde eura.
“Građani su svojim potpisima izrazili neslaganje. Taj je projekt
bio dobar i omogućavao povrat dijela javnog duga, ali s druge strane,
treba respektirati volju građana”, kaže Grčić.
Kako piše današnji Jutarnji list, Ministarstvo pomorstva,
prometa i infrastrukture obavijestilo je dva konzorcija koja su predala
neobvezujuće ponude za davanje autocesta u koncesiju, da Vlada odustaje
od koncesioniranja i prelazi na prodaju tvrtke HAC-ONC putem javne
ponude, dok bi treći ponuditelj o tome trebao biti obaviješten sljedeći
tjedan.
Što se tiče kapitalnih investicija, Grčić kaže da ih je Vlada
pripremila mnoštvo te da će većina biti sufinancirana iz EU fondova. Pri
tome je spomenuo neke investicije koje su već krenule – zagrebački i
dubrovački aerodrom, most Čiovo i vodoopskrbne sustave Osijeka i Poreča.
Dodaje kako se očekuje i pokretanje projekta Pelješki most i niz
manjih, prije svega u vodnom gospodarstvu i odlagalištima otpada. Ti
projekti mogli bi potaknuti najkritičniji, građevinski sektor, kaže
Grčić.
Zamoljen za komentar navodne opstrukcije Deutsche Telekoma u
vezi Vladina projekta širokopojasnog interneta, odgovorio je da se Vlada
štiti interesa hrvatskih građana, a on je da svako selo i građanin
dobije mogućnost spajanja.
Osvrćući se na raspravu na konferenciji, Grčić je rekao kako je
Hrvatska bez sumnje jedan od lidera u regiji, s najvišim plaćama i
mirovinama, a da joj članstvo u EU-u pruža ogromne prednosti.
Na novinarsku primjedbu da je, unatoč tome, Hrvatska vrlo
zadužena zemlja, odgovori je kako je javni dug rastao dosta brzo jer se
ulaganje u razvoj u nekretninskom sektoru zasnivalo na kreditima.
“Rast javnog duga se usporava, posebno kad se izbaci utjecaj
nove metodologije, prema kojoj su u javni dug uključeni dugovi javnih
poduzeća, koji su dali glavni doprinos njegovu rastu”, kaže Grčić.
