Ovoga vikenda u Zagrebu je prvi put održano Vijeće Europske zelene
stranke. Među sudionicima konferencije bila je i Rebecca Harms, dopredsjednica grupacije Zeleni/ESS u Europskom parlamentu.
U razgovoru za tportal govori o najavljenoj eksploataciji nafte i plina u Jadranu
koja je izazvala burne reakcije i kontroverze, napominjući da kada se
ugljikovodici vade u njezinoj rodnoj Njemačkoj, to se čini tek nakon
dobro razrađenih studija.
Govorili smo i o mogućnostima održivog razvoja
u Hrvatskoj, jačanju ekstremne desnice u Europi te opasnostima koje
prijete Europi iz podijeljene Ukrajine.
Europska zelena stranka aktivno ukazuje na mnoge probleme
koje tište zajednicu od 28 zemalja. Koja su goruća pitanja sadašnje
politike zelenih Europe?
U našem su fokusu mnoga važna pitanja koja se prije svega tiču
korištenja izvora energije, ali i budućih izazova i pripreme za
suočavanje s posljedicama klimatskih promjena, osobito poplava, požara i
suša koje se ciklički izmjenjuju posljednjih deset godina. Upravo zbog
toga, izazovi prilagodbe klimatskim promjenama veliki su i potrebno je
organizirano djelovanje svih u društvu. Između zemalja članica EU-a
postoje velike razlike po pitanju postizanja ciljeva poznatijih kao
20-20-20, odnosno 20 posto manjih emisija stakleničkih plinova u
usporedbi s 1990. godinom, zatim 20 posto udjela obnovljivih izvora
energije u ukupnoj energetskoj potrošnji te 20 posto manjoj energetskoj
potrošnji energije. Jedno od gorućih pitanja svakako je i zanemarivanje
obnovljivih izvora energije pa je stoga nužno učiti od naprednijih,
koristiti svoje resurse te prilagoditi ciljeve regionalnim
karakteristikama i potrebama.
Kako uvjeriti ljude u važnost klimatske politike?
Moramo biti svjesni toga da su izvori neobnovljive energije vrlo
ograničeni. Svjedoci smo tome u kojoj mjeri takvi izvori energije poput
ugljena imaju razorne posljedice na naš planet. Obnovljiva energija nije
samo ekološki prihvatljivija i sigurnija, već je i beskonačan. Nadalje,
u kombinaciji s pojačanom energetskom učinkovitošću i uštedom energije
moguće je smanjiti i našu ovisnost od neobnovljivih izvora energije, ali
i kreirati nova radna mjesta.
Korištenjem obnovljivih izvora energije
dosad je u Europskoj uniji otvoreno gotovo pola milijuna novih radnih
mjesta, a u budućnosti brojka bi zasigurno narasla na nekoliko milijuna.
Smanjeno korištenje neobnovljivih izvora energije poboljšalo bi i
zdravstvenu sliku stanovnika EU-a.
Stranke zelenih vrlo su aktivne u prosvjedima protiv građenja
novih nuklearnih elektrana. Upravo ste vi jedna od pionirki
antinuklearnog pokreta. Diljem Europe vlade vode kampanje u kojima
korištenje nuklearne energije prikazuju bezopasnom i gotovo ekološki
prihvatljivom. Možemo li se doista osloniti isključivo na obnovljive
izvore energije?
Tko je Rebecca Harms?
Rebecca Harms dopredsjednica je grupacije Zeleni/ESS u Europskom
parlamentu u kojem je zastupnica od 2004. godine. U središtu su
zanimanja ove vrlo aktivne zastupnice energija, klimatska politika,
zaštita potrošača i odnosi između Europske unije i Ukrajine. Bila je
predsjednica i članica Kluba zelenih u parlamentu savezne zemlje Donje
Saske. Život Rebecce Harms obilježen je borbom protiv nuklearne
energije. Po struci je, inače, vrtlarica i autorica dokumentarnih
filmova koja je od 1977. bila na čelu njemačke građanske aktivističke
skupine koja se borila protiv nuklearne energije.
Nuklearna energija ni u kojem slučaju nije energetski izvor budućnosti.
Ona je skupa i njezino je korištenje vrlo riskantno. Iz nekoliko
slučajeva iz ne tako daleke prošlosti naučili smo na vlastitoj koži
koliko je korištenje nuklearne energije opasno. Dovoljno se prisjetiti
Černobila i Fukushime. Te katastrofe dokazale su kako ne poznaju državne
granice. Zračenja iz Černobila mogu se i danas izmjeriti, primjerice u
Poljskoj. Pored toga, korištenje nuklearne energije financijski je
neisplativo, zapravo katastrofalno skupo.
Unazad 30 godina korisnici
obnovljivih izvora energije uporno dokazuju smanjenje troškova dok
korisnici nuklearne energije iz godine u godinu bilježe rast troškova.
Naravno, na pameti uvijek moramo imati i sigurnosne rizike povezane s
korištenjem nuklearki pa je stoga nužno napraviti dugoročan plan
potpunog gašenja tih elektrana i provođenja fiskalnog plana za potpuno
uvođenje obnovljivih izvora energije.
U Europi, a odnedavno i u Hrvatskoj problem je i zbrinjavanje nuklearnog otpada?
To je još jedan od razloga zašto bismo u potpunosti trebali napustiti
korištenje nuklearne energije. Radijacija nuklearnog otpada, naime, može
potrajati milijunima godina. Velik problem u adekvatnom skladištenju
nuklearnog otpada leži u neadekvatnim prostorima u kojima se on
skladišti i predstavlja izuzetnu prijetnju ljudskom zdravlju i okolišu.
Spomenuli ste Černobil. Vrlo ste aktivni u rješavanju
nagomilanih problema na istoku Europe i učestalo ste posjećivali
Ukrajinu tijekom prosvjeda i sukoba s Rusijom. Na koji način Europska
unija može pomoći Kijevu u izgradnji mira i stabilnosti te oporavku
gospodarstva?
Ukrajinu posjećujem još od 1988., nedugo nakon černobilske katastrofe,
kada sam podnijela i prva izvješća o samom događaju. Moji posjeti
Ukrajini zaredali su se od početaka prosvjeda na trgu Euromajdan, a
intenzivirali tijekom parlamentarnih izbora u listopadu prošle godine.
Rezultati izbora dobro su ocrtali pozitivan politički razvoj Ukrajine, a
pobjeda prodemokratskih i proeuropskih snaga ulijevala je nadu.
Naravno, ta pobjeda trebala bi podsjetiti Europsku uniju na njezina
obećanja dana Kijevu te nastavak ohrabrivanja i širenja demokratskih
stečevina, ali i hitna rješenja koja su nužna Ukrajini i ukrajinskom
narodu.
Hoće li se, prema vašem mišljenju, Krim i anektirana istočna područja Ukrajine ikada sjediniti ponovno s ostatkom zemlje?
Pored gospodarske pomoći Ukrajini, upravo je najvažnija ujedinjena
europska politička podrška Kijevu protiv ruske vojne agresije. Službeni
Kremlj ne prihvaća poredak mira u Europi i kako stvari zasad stoje, vrlo
teško će se iznaći rješenje sukoba na Krimu. Rusija je neosporno
prekršila međunarodne zakone u čvrstoj nakani da promijeni povijest, a
put prema sveobuhvatnom miru bit će izuzetno težak.
Posljednjih godinu dana u Europi smo svjedoci jačanja
krajnje desnih političkih frakcija. Kako komentirate prezir ekstremne
desnice spram europskih vrijednosti i njihove pokušaje da razmontiraju
Europsku uniju?
Jačanje ekstremne desnice u Europi odista je zabrinjavajuće i stoga se u
EU-u moramo svim raspoloživim snagama boriti protiv toga. Europska
unija oduvijek je zastupala slobodu i demokraciju te je predana u
davanju podrške ljudskim pravima, dostojanstvu, ravnopravnosti i
vladavine prava u skladu sa svojim temeljnim načelima slobode. Vrlo je
znakovito kako službeni Kremlj podržava jačanje ekstremne desnice,
primjerice u Francuskoj gdje Nacionalna fronta Marine Le Pen jača iz
dana u dan, i to upravo kako bi pokušao demontirati temelje Europske
unije unutar nje same.
Svjedoci smo jačanja i stranaka euroskeptičnog predznaka. Hoće li Europska unija uspjeti preživjeti sva iskušenja?
U to sam u potpunosti uvjerena, jer su temelji Europske unije čvrsto ukopani i nemoguće ih je rasklimati.
Koje je vaše mišljenje o prosvjednim pokretima poput Occupyja i Indignadosa? Jesu li oni na neki način oponenti zelenih?
Ti pokreti nisu suparnici budući da su im zahtjevi vrlo slični. Na
primjer, borba protiv sve veće nezaposlenosti mladih, socijalnih
poteškoća i striktnih bankarskih pravila dio su programa i stranaka
zelenog predznaka. Takvi pokreti svakako mogu biti integrirani unutar
Europskog parlamenta, no to ovisi o njihovom specifičnom programu i
njihovoj želji da nam se pridruže.
Kako komentirate popularnost ORaH-a i programski sličnih
stranaka u Hrvatskoj nauštrb tradicionalno dominantnih lijevih i desnih
opcija?
Birači prepoznaju one koji se bore i štite vitalne interese države.
Stranka ORaH ima kvalitetan program koji su prepoznale i ostale slične
stranke u Europi. Održivi razvoj Hrvatske doista nudi nešto novo, za
razliku od tradicionalnih stranaka. Najvažniji je ozbiljan i kvalitetno
osmišljen ekološki program koji je znatno širi od tradicionalne zelene
platforme, jer nudi razvoj mnogo toga od čega ovisi budućnost Hrvatske, a
to je energetika, industrija i poljoprivreda, a ne samo očuvanje
prirode, što znači i veći i brži gospodarski razvoj zemlje.
U posljednje vrijeme u Hrvatskoj se lome koplja oko
predstavljene studije eksploatacije ugljikovodika u Jadranu. Koje je
vaše mišljenje o tom gorućem pitanju?
Morate znati kako i mi u Njemačkoj eksploatiramo ugljikovodike i vrlo je
teško i neprimjereno doći u Hrvatsku i reći ‘nemojte to raditi’. No
koliko sam upoznata, predstavljena studija nije razrađena pa nisu jasno
vidljive prijetnje. Nedotaknute su i ostale teme poput ispuštanja
krhotina u more i njihovog ekotoksičnog djelovanja na floru i faunu,
zatim rizika od ispuštanja otpadnih i slojnih voda, kao ni tema zaštite
od buke koja može uzrokovati poremećaje u raspodjeli ribe. Izostaje i
studija ekonomske isplativosti eksploatacije ugljikovodika, važna zbog
sagledavanja negativnih gospodarskih učinaka na turizam i ribarstvo.
