Zemlje eurozone uzaludno su
pokušale spriječiti Međunarodni monetarni fond da objavi turobnu
analizu grčkoga duga, a grčka ljevičarska vlada tvrdi da upravo ta
analiza pokazuje kako su imali pravo kad su glasače pozvali da na
referendumu odbace uvjete međunarodne zajednice za pružanje
financijske pomoći, piše Paul Taylor za Reuters.
Dokument koji je u četvrtak
u Washingtonu ipak objavljen pokazao je da grčke javne financije neće
biti održive bez velikog smanjenja duga, možda i tako da europski
partneri otpišu dugove za koje jamče porezni obveznici.
U dokumentu MMF-a kaže se i da će Grčkoj u iduće tri godine trebati najmanje 50 milijarda eura dodatne pomoći da bi opstala.
Objavljivanje nacrta Analize održivosti duga sasvim je razotkrilo
i sukob između Bruxellesa i washingtonskog globalnog kreditora (MMF)
koji već mjesecima tinja iza zatvorenih vrata.
Kad je grčki premijer Aleksis Cipras u petak u televizijskome
pozivu glasačima da na referendumu kažu “Ne” spomenuo i tu analizu,
pregovori su ionako već bili prekinuti i Atena je u proteklome tjednu i
službeno postala zemlja koja ne može otplaćivati kredit MMF-a.
Paul Taylor piše kako se zasad se čini da su objema stranama
izgledi podjednaki i ne može se znati hoće li tajanstveni dokument MMF-a
utjecati na rezultat referenduma u kojem je na kocki grčka budućnost u
eurozoni, banke su već zatvorene, podizanje gotovine ograničeno, a
trgovina staje.
“Jučer se dogodilo nešto politički veoma važno”, rekao je Cipras.
“MMF je objavio izvještaj o grčkome gospodarstvu i on je velika
zadovoljština grčkoj vladi jer potvrđuje ono što je očito, a to je da
grčki dug nije održiv.
Na sastanku uprave MMF-a u srijedu europski su članovi doveli u
pitanje tajming toga izvještaja koji je uprava MMF-a kanila objaviti tri
dana prije nedjeljnog referenduma. Glasaovnja nije bilo, piše Reuters,
ali Europljani su bili brojčano nadglasovani, a Sjedinjene Države koje
imaju najsnažniji glas u MMF-u bile su za objavljivanje.
Europljani su strahovali i da će to izvješće skrenuti pozornost s
pogleda koji oni dijele s MMF-om, a to je da je Cirasova vlada u pet
mjeseci otkako je izabrana uništila krhko gospodarstvo koje se tek
počelo oporavljati.
“Odluka nije bila jednostavna”, rekao je jedan izvor iz MMF-a
uključen u raspravu o objavljivanju analize. “Mi ovdje ne živimo u kuli
bjelokosnoj. No u EU-u moraju shvatiti da se ne može o svemu odlučivati
na temelju njihovih imperativa”.
Uprava je razmotrila sve argumente, pa i opasnost od
politiziranja dokumenta, ali prevladalo je mišljenje da svi dokazi i sve
brojke moraju biti objavljeni prije referenduma.
“Činjenice su tvrdoglave. Ne smiješ ih skrivati zato što bi mogle
biti zloupotrebljene”, rekao je taj izvor iz MMF-a za Reuters, a
glasnogovornica MMF-a Angela Gaviria nije to htjela komentirati.
Zabranjena tema
Grčki ministar financija Janis Varufakis na blogu je objavio da
je MMF potvrdio ono što grčka vlada na čelu sa Sirizom traži zadnjih pet
mjeseci: da u središtu pregovora mora biti ublažavanje uvjeta otplate
duga.
“Interesantno je kako to lijepo istraživanje dobrih ljudi iz
MMF-a najednom ishlapi kad se dužnosnici MMF-a nađu sa svojim kolegama
iz Europske središnje banke i Europske komisije, kako bi našoj vladi
nametnuli svoje odluke”, napisao je.
MMF tvrdi da grčki dug od gotovo 185 posto bruto domaćeg
proizvoda može biti održiv jedino uz znatno dodatno financiranje iz
eurozone i to mješavinom novih zajmova i restrukturiranjem duga.
To je zabranjena tema u politici Njemačke, države koja je najveći
kreditor. Isto je i u ostalim zemljama eurozone jer nijedan politički
čelnik ne želi svojim poreznim obveznicima reći da se novac koji su
posudili Ateni nikad neće vratiti.
Vlade eurozone u pet mjeseci pregovora nisu odustajale od svojih
uvjeta: o produljenju rokova otplate i smanjenju kamata moći će se
razgovarati tek pošto Grčka ispuni svoje obveze iz ugovora o pomoći iz
2012., a to podrazumijeva bolne strukturne reforme i rezanje javne
potrošnje.
U Bruxellesu smatraju da je MMF to objavio na način koji zbunjuje, zavodi i politički ne pomaže.
Europska komisija pripremila je vlastitu analizu održivosti duga,
dijelom utemeljenu na MMF-ovim podacima, i ta je analiza manje
pesimistična. Ona je jedan od dokumenata koji se spominju u tekstu
pitanja grčkog referenduma.
Diplomati kažu da je MMF-ovo objavljivanje studije način da se
jasno kaže kako će ta institucija sudjelovati u nekom budućem dogovoru s
Grčkom samo ako Europljani u nj uključe ublažavanje otplate duga.
Njemačka i njezine sjevernoeuropske saveznice već su rekle kako
je sudjelovanje MMF-a nužno i da bi se došlo do parlamentarne potpore za
pružanje pomoći bilo kojem partneru iz eurozone, i da bi se sačuvao
obraz europskih institucija. Berlin drži da je Europska komisija
premekana prema grčkim pokušajima da se izmigolji iz reforma mirovinskog
i poreznog sustava, radnog zakonodavstva te reforma plaća u javnom
sektoru.
Europska središnja banka, treći partner iz tzv. ‘trojke’, također želi da MMF ostane u igri.
