Poslove na neodređeno vrijeme s
plaćom od 4000 eura za liječnike, te 2700 eura za medicinske sestre u
Njemačkoj ponudile su u nedjelju agencije, posrednice u zapošljavanju,
na Sajmu karijera u zdravstvu koji je 13. put održan u Zagrebu.
Liječnici i medicinske
sestre najtraženiji su u Njemačkoj i Velikoj Britaniji, no
najatraktivnije ponude i ove su godine dolazile iz Švedske, Norveške i
Danske. Sudeći po posjetiteljima sajma, najviše interesa za odlazak u
inozemstvo imaju studenti medicine te medicinske sestre i tehničari.
Pokazuju to i iskustva agencije Permedex, jedne od 13 agencija koje su ove godine predstavile svoju ponudu u Zagrebu.
Najviše interesa je među tek završenim medicinarima, ali i
studentima medicine koji prikupljaju podatke – koje uvjete i razinu
poznavanja jezika moraju zadovoljiti, da bi mogli aplicirati za posao i
specijalizaciju. Agencija nastoji izaći u susret njihovim željama – u
vezi specijalizacije, mjesta gdje žele živjeti i raditi, kažu volonteri
koji su na štandu predstavljali ponudu poslova u Njemačka, Austriji i
Švicarskoj.
U Njemačkoj najviše nedostaje liječnika opće medicine
U Njemačkoj najviše nedostaje liječnika opće medicine, pogotovo u
manjim mjestima, ali traže se i anesteziolozi i psihijatri. Plaća za
završenog liječnika s diplomom je iznad 2200 eura, specijalista iznad
4000 eura, no šefovi bolničkih odjela imaju primanja i do 10.500 eura,
doznaje se u Permedexu.
Agencija Step Job predstavila je ponudu poslova u Njemačkoj za
60 medicinskih sestara i tehničara. Uvjeti su B1 stupanj poznavanja
jezika i potvrda strukovne komore o kvalifikacijama, a plaća je minimum
2700 eura, ovisno o dežurstvima i vikendima, kažu u Step Jobu te ističu
velik interes za njihovu ponudu.
Stipe Matić 29-godišnji je liječnik iz Zagreba vodi agenciju
CroDoc Medical Recruitment, specijaliziranu za zapošljavanje u Velikoj
Britaniji, a novinarima je rekao da je danas već obavio razgovor s
desetak kanddata.
Kao motiv za odlazak u inozemstvo navodi nemogućnost dobivanja u
Hrvatskoj željene specijalizacije, ali želju za izazovom. U londonskim
bolnicama radi se s fleksibilnim radnim vremenom, a početnička plaća
specijalizanta s uključenim dežurstvima je oko 2500 funti mjesečno. S
financijskog aspekta to je više nego dovoljno da pokrije sve troškove,
ističe Matić.
Putujući medicinski sajam organizira tvrtka Karijere u bijelom
(Careers in White International) koja godinama regrutira medicinsko
osoblje za rad u zapadnoj Europi. I ove godine sajmove organiziraju u
nizu europskih država – Španjolskoj, Portugalu, Italiji, Hrvatskoj,
Bugarskoj, Grčkoj, Mađarskoj i Rumunjskoj, a proteklih dana već su se
predstavili u Rijeci i Splitu.
Organizatori ističu da ih se može kontaktirati i preko interneta i njihove web stranice, na kojoj je još veća ponuda poslova.
Do sada 736 sestara i 927 liječnika zatražilo potvrde za odlazak u
inozemstvo
O velikom interesu zdravstvenih radnika za odlazak u inozemstvo
svjedoče i podaci hrvatskih strukovnih komora koje navode da je do sada
736 sestara te 927 liječnika zatražilo potvrde za odlazak u inozemstvo.
U Hrvatskoj liječničkoj komori (HLK) navode da se uglavnom radi o
bolničkim liječnicima, najviše je anesteziologa, potom radiologa, općih
kirurga, urologa i ginekologa.
Prosječna dob podnositelja zahtjeva je 36 godina, a najčešće odlaze u Austriju, Njemačku, Irsku i Veliku Britaniju.
Aktualne pokazatelje prokomentirao je Hini predsjednik Komore
Trpimir Goluža kojega zabrinjava spoznaja da većinom iz sustava odlaze
mladi ljudi, s obzirom da je prosječna dob liječnika koji pokazuju
ozbiljan interes za odlazak 20 godina manja no prosječna dob
specijalista u hrvatskom zdravstvenom sustavu.
“Stoga je za pretpostavit da će se posljedice aktualnih odlazaka
najintenzivnije manifestirati za 10-ak godina kad će generacijski
deficit onih koji bi trebali tada biti nositelji liječničke djelatnosti
doći do punog izražaja”, rekao je predsjednik Komore.
HLK: iznenađuje inertnost i zdravstva i državnog aparata zbog odlaska
liječnika
Pritom ga, kaže, iznenađuje inertnost, ne samo zdravstvene
administracije, već ukupnog državnog aparata, jer u praktičnom smislu
nije donesena niti jedna bitnija odluka, niti poticajna mjera kojom bi
se pokazala namjera rješavanja tog vrlo ozbiljnog problema koji će
odrediti perspektivu zdravstvenog sustava i kvalitetu zdravstvene skrbi.
Naime, prema podacima Eurostata iz 2014., Hrvatskoj nedostaje 2150
liječnika da bi dosegla europski prosjek broja liječnika prema broju
stanovnika.
