Stajalište Europske komisije o hrvatskom
zakonskom rješenju vezanom uz konverziju kredita u švicarskim francima u
eurske blisko je stajalištu Hrvatske udruge banaka, a Hrvatska očekuje
da će Komisija u konačnici stati na stranu hrvatskih građana, izjavio je
u utorak u Luxembourgu hrvatski ministar financija Boris Lalovac.
Lalovac je u Luxembourgu
sudjelovao na sastanku ministara financija 28 zemalja članica EU-a.
Prije formalnog sastanka, na radnom doručku povjerenik za financijsku
stabilnost, financijske usluge i uniju tržišta kapitala Jonathan Hill
iznio je stajalište Komisije o hrvatskom zakonskom rješenju o konverziji
kredita denomiraniranih u švicarskim francima u eure. Povjerenik Hill
nije bio dostupan novinarima za komentar.
Iako je ranije bilo
najavljivano da će Hill danas na sastanku dati ocjenu hrvatskog zakona,
to se nije dogodilo jer analiza još nije gotova.
Glasnogovornica Komisije Vanessa Mock samo je rekla da je “Komisija u stalnom kontaktu s hrvatskim vlastima po tom pitanju”.
“Povjerenik
Hill je iznio mišljenje i ono je blisko mišljenju Hrvatske udruge
banaka, koja je sa svoje strane, iznijela određene sumnje u taj zakon.
Dakle ništa neočekivano, Komisija će još raditi na analizi zakona. Mi
smo rekli da ćemo dati sve materijale i dokumente, da ćemo pomoći i
objasniti u kakvoj se teškoj situaciji nalaze hrvatski građani i da će u
konačnici Komisija stati na stranu hrvatskih građana”, rekao je nakon
sastanka ministar Lalovac.
Lalovac je istaknuo da je argumentirano
odgovorio na sve upite Europske komisije i austrijskog ministra
financija Hansa Joerga Schellinga, koji je pokrenuo to pitanje na razini
Vijeća ministara ekonomiije i financija (Ecofin).
“Argumentirano
samo odgovorio na sva pitanja koja je Komisija postavila i mislim da smo
pokazali da možemo braniti interese građana Republike Hrvatske.
Austrijskog sam ministra upitao kako je moguće da su austrijska
regulatorna tijela zabranjivala taj proizvod u Austriji, a onda su se
austrijske banke okrenule prema Hrvatskoj i drugim europskim zemljama”,
rekao je.
Na upit je li Komisija u hrvatskom zakonu našla nešto što
je protivno europskim pravilima, Lalovac je rekao da je Komisija samo
postavljala upite slične onima koje je postavljao i HNB o mogućnosti
retroktivnog djelovanja i daljnjih investicija u Hrvatskoj.
“Mi smo
vrlo jasno i argumentirano odgovorili da švicarskih franaka u Hrvatskoj
nikada nije bilo, da su njihove investicije u Hrvatskoj zaštićene.
Upitao sam sve ministre koji su bili za stolom bi li oni mogli podnijeti
da nakon deset godina otplate glavnica kredita bude 30 posto veća, a
rata 60 posto”, rekao je Lalovac.
Dodao je da je na to reagirao
samo austrijski ministar Schelling kazavši da je takvo nešto
nevjerojatno.
“Zanimljivo je da je samo on reagirao, a neke
argumentirane rasprave nije bilo”, rekao je Lalovac.
Lalovac je
ponovio da su banke u Hrvatskoj i prije dvije godine imale mogućnost
same razraditi socijalne kriterije po kojima bi se odredilo tko ima
pravo na ublažavanje uvjeta za vraćanje kredita, ali da one nisu ništa
napravile po tom pitanju.
“Mi smo bili vrlo aktivni, Komisija je
znala sve što radimo, bili smo aktivni i prema Europskoj središnoj
banci. Jasno smo rekli da nema udara na financijski sektor u Hrvatskoj,
da je adekvatnost kapitala vrlo visoka.
Upitan može li sa
sigurnošću potvrditi da ovaj zakon neće doći pred Sud Europske unije,
Lalovac je rekao da ne može, ali da će hrvatska braniti prava hrvatskih
građana.
“Ne mogu ništa sa sigurnošću tvrditi. Ja ću vrlo jasno i
argumentirano braniti stavove Republike Hrvatske, da njezini građani
nisu građani drugog reda i da prema zakonu o zaštiti potrošača moraju
biti zaštićeni. Ovdje se samo raspravlja koliko tko tereta treba
podnijeti. Mi smatramo da smo teret ravnopravno raspodjelili, oni
smatraju da građani trebaju snositi malo veći teret, a naše je
stajalište da su građani već podnijeli dobar dio tereta pogotovo u šest
godina krize u Hrvatskoj. Smatramo da je to pravedno i ako dođe do
viših instancim, vrlo ćemo jasno braniti stavove hrvatskih građana”,
rekao je Lalovac.
Austrijski ministar financija Schelling izjavio je
ujutro prije početka sastanka da nije pošteno da cijeli trošak
konverzije kredita padne na teret banaka.
