Od 1. siječnja na snagu stupa novi Zakon o
stečaju potrošača, poznat i kao zakon o osobnom bankrotu, koji
prezaduženim građanima može omogućiti novi početak i kontroliranu
otplatu njihovih dugova i potraživanja.
Zakonom se uređuju opća
pravila o stečaju potrošača, izvansudski postupak pred savjetovalištima,
pretpostavke za otvaranje postupka stečaja potrošača, postupak pred
sudom, te pretpostavke i učinci oslobađanja potrošača od preostalih
obveza.
Cilj je poštenog potrošača osloboditi od obveza koje
preostanu nakon unovčenja njegove imovine i raspodjele prikupljenih
sredstava vjerovnicima. Poštenje potrošača utvrđuje sud, uzimajući u
obzir ponašanje potrošača prije podnošenja prijedloga za otvaranje
postupka stečaja, te njegovo ponašanje tijekom sudskoga postupka i
razdoblja provjere ponašanja.
Zakon nije “čarobni štapić”
Tijekom
saborske rasprave u rujnu ministar pravosuđa Orsat Miljenić upozorio je
kako nije riječ o “čarobnom štapiću”, nego o mehanizmu mukotrpnom za
dužnike. “Ovo nije čarobni štapić, on dužniku daje mogućnost za novi
početak, ali je mukotrpan jer svatko treba računati s tim da neće moći
zadržati imovinu ako ima dugove”, kazao je tada Miljenić.
Naglasio
je da će osobni stečaj moći pokrenuti isključivo dužnici, a u to ih
nitko neće moći natjerati. Podsjetio je kako je Hrvatska među četiri
zemlje EU-a koje još nemaju institut osobnog bankrota.
Zakonom je
definirano da se stečaj potrošača može otvoriti samo ako je potrošač
nesposoban za plaćanje, odnosno ne može ispuniti dospjele novčane
obveze, a nesposoban je za plaćanje ako najmanje 90 dana uzastopno ne
može ispuniti jednu ili više dospjelih novčanih obveza u ukupnom iznosu
većem od 30.000 kuna.
Stečaj potrošača u izvansudskom postupku
Stečaj
potrošača moguć je u izvansudskom postupku, koji se provodi prije
pokretanja postupka stečaja radi sklapanja izvansudskog sporazuma između
potrošača i
vjerovnika.
Izvansudski postupak provodi posrednik u savjetovalištu, a
savjetovalištima se smatraju ustrojstvene
jedinice Financijske agencije i druge osobe koje su dobile dozvolu za
obavljanje tih poslova.
Posrednik
je djelatnik
Financijske agencije ili druga
fizička osoba kojoj
je ministar nadležan za poslove pravosuđa izdao dozvolu za
obavljanje poslova posrednika.
Posrednik je dužan u izvansudskom
postupku posvetiti osobitu pažnju
zaštiti potrošača kao slabije strane u pravnom odnosu i postupati
na način koji osigurava potpuno poštivanje osobnog i obiteljskog
života, dostojanstva, ugleda i časti potrošača. Također, dužan je
postupati s osobnim podacima u skladu s odredbama propisa kojim se
uređuje zaštita osobnih podataka.
Enormno se povećao broj blokiranih građana
Jedan
od najvećih zagovornika osobnog stečaja, predsjednik Hrvatske udruge
sindikata Ozren Matijašević podržava zakon ističući kako je većina
njihovih prijedloga usvojena u samom tekstu zakona.
Od 2009.
godine tražili smo donošenje takvog zakona jer za razliku od pravnih
osoba nije bilo moguće provesti stečaj fizičke osobe. U međuvremenu enormno se povećao broj blokiranih građana, kao i njihov dug, kaže Matijašević.
Slabost
zakona Matijašević vidi u instituciji posrednika, kojih nema dovoljno i
nisu u potpunosti profilirani, pa se pita kako će se zakon u praksi
provoditi s tako malo posrednika, a tako velikim brojem blokiranih
građana.
U blokadi 323.887 građana, dug 35,8 milijardi kuna
Po
podacima Financijske agencije, krajem ovogodišnjeg listopada u blokadi
je bilo 323.887 građana ili 1,2 posto više nego godinu dana ranije, a
njihov je dug iznosio 35,8 milijardi kuna ili 21 posto više nego u
2014.
Građani su najviše dugovali bankama, 19,5 milijardi kuna, što je 54,6 posto od ukupnog duga. Slijede
dugovi središnjoj državi od 3,4 milijarde kuna, osiguravajućim
društvima od 1,08 milijardi kuna, leasing i factoring tvrtkama od 986,2
milijuna kuna, telekomunikacijskim tvrtkama od 957,4 milijjuna kuna, te
tvrtkama čija je djelatnost kartično poslovanje od 753,6 milijuna kuna.
