U Hrvatskoj pak kao najčešće prepoznat rizik na visokom drugom mjestu nalaze se kretanja na tržištu
Poduzeća su sve zabrinutija zbog nepredvidivog poslovnog
okruženja koje se očituje u nestabilnim tržištima i rastućim
političkim opasnostima poput protekcionizma ili terorizma. Ostali
razlozi za zabrinutost koji su u porastu su digitalne dileme koje
proizlaze iz novih tehnologija i cyber rizika te prirodne
katastrofe. Međutim, najveći razlog za zabrinutost i dalje su
gubici zbog zastoja u poslovanju, navodi se u priopćenju
Alllianza povodom objave njihovog barometra rizika kojim su se
analizirali korporativni rizici na globalnoj razini, odnosno
rizici prema regiji, državi, industriji i veličini kompanije.
U Europi strahuju od hakera, a u Hrvatskoj od
birokracije
U Europi su prva tri poslovna rizika zastoj u poslovanju i
opskrbnom lancu, cyber napadi (cyber kriminal, curenje
informacija, tehnički kvarovi povezani s IT tehnologijom) i
kretanja na tržištu (nestalnost, žestoka konkurencija, stagnacija
tržišta).
U Hrvatskoj pak uz promjene u zakonskim aktima, promjene vlasti,
gospodarske sankcije, protekcionizam itd., kao najčešće prepoznat
rizik na visokom drugom mjestu nalaze se kretanja na tržištu
(nepredvidivost, veće tržišno natjecanje / novi sudionici,
spajanja i preuzimanja, stagnacija tržišta, fluktuacije na
tržištu) te makroekonomska kretanja (programi štednje, povećanje
cijena dobara, deflacija, inflacija) na trećem mjestu.
“Najveći rizici koje prepoznaje korporativni sektor u Hrvatskoj
vezani su uz uvjete poslovanja i održavaju iskustva prethodnih
godina. Upravo česte zakonske izmjene i promjene regulatornog
okvira poduzeća navode kao jedan od najvećih problema u
poslovanju na hrvatskome tržištu.”, izjavio je Kristijan Buk,
član uprave za financije Allianza Zagreb d.d.
Poduzeća se pripremaju na godinu punu
nesigurnosti
Zastoj u poslovanju već je petu godinu zaredom glavni rizik (37 %
odgovora), prvenstveno zato što može dovesti do značajnih
gubitaka prihoda, ali i zbog pojave brojnih novih okidača,
posebno nematerijalne štete ili nematerijalnih opasnosti poput
cyber incidenata i poremećaja uzrokovanih političkim nasiljem,
štrajkovima i terorističkim napadima. Ovaj trend djelomično
proizlazi iz uspona “Interneta stvari” (Internet of Things, IoT)
i sve veće međusobne povezanosti strojeva, kompanija i njihovih
lanaca opskrbe koja lako može višestruko uvećati gubitke u
slučaju incidenta. Poduzeća su također suočena s potencijalnim
financijskim gubicima zbog promjena u političkom okruženju
(Brexit, Trump, predstojeći izbori u Europskoj uniji itd.) koje
uzrokuju strah od rastućeg protekcionizma i
antiglobalizacije.
“Poduzeća diljem svijeta pripremaju se za godinu punu
nesigurnosti”, tvrdi Chris Fischer Hirs, glavni izvršni direktor
AGCS-a. “Nepredvidive promjene u pravnom, geopolitičkom i
tržišnom okruženju diljem svijetu ključne su teme rasprave risk
managera i top managementa. Osim poznatih opasnosti od požara i
prirodnih katastrofa, javljaju se novi rizici, a oni zahtijevaju
promišljanje i izmjenu postojećih alata za praćenje rizika i
upravljanje njima.”
Kretanja na tržištu i nestalno tržište (31 % odgovora) drugi je
najvažniji poslovni rizik u 2017. godini i vodeći razlog za
zabrinutost u zrakoplovstvu/obrani, financijskim uslugama, u
nautičkom sektoru te sektorima otpreme i transporta, te općenito
diljem regije Afrike i Bliskog istoka. Kako bi predvidjele sve
nagle promjene pravila koje bi mogle utjecati na tržišta,
poduzeća će trebati uložiti više sredstava u bolje politike
praćenja, odnosno donošenje novih politika u cijelom svijetu u
2017. Prema osiguravatelju potraživanja Euler Hermes, podružnici
Allianza, od 2014. godine na globalnoj se razini godišnje uvede
600 do 700 novih trgovinskih prepreka.
Automatizacija olakšava rad ali donosi i nove
rizike
Istovremeno sve veće oslanjanje na tehnologiju i automatizaciju
mijenja i ometa poduzeća u svim sektorima industrije. Iako
digitalizacija poduzećima otvara nove mogućnosti, ona isto tako
mijenja prirodu korporativne imovine od većinski materijalne
prema sve više nematerijalnoj imovini. To sa sobom donosi nove
opasnosti, prije svega cyber rizike (30 % odgovora). Poduzeća su
globalno rangirala cyber napade na 3. mjesto, dok su u Sjevernoj
i Južnoj Americi te Europi oni na 2. mjestu, a u Njemačkoj i UK-u
predstavljaju vodeći rizik. Oni su istovremeno vodeći razlog
zabrinutosti na globalnoj razini za poduzeća u sektoru
informacijskih i komunikacijskih tehnologija te sektoru
maloprodaje/veleprodaje.
Opasnost od cyber napada sada ide daleko šire od hakiranja,
narušavanja privatnosti i krađe podataka, iako će novi propisi o
zaštiti podataka za kompanije pogoršati posljedice takvih
događaja. Poduzećima istječe vrijeme u kojem se trebaju
pripremiti za provedbu nove Opće uredbe o zaštiti podataka u
Europi u 2018. godini – iako će cijena usklađivanja biti visoka,
kazne bi mogle biti još više ako to ne učine. Osim toga, sve veća
međusobna povezanost i razrađenost cyber napada ne predstavlja
samo veliku izravnu opasnost za kompanije, već i neizravnu
opasnost preko izloženih ključnih infrastruktura poput IT
infrastrukture, te infrastrukture za vodoopskrbu i napajanje
električnom energijom.
Uz to također postoji opasnost od tehničkog kvara ili ljudske
pogreške, što može uzrokovati dugotrajnu i raširenu izloženost
opasnosti od zastoja u poslovanju. U okruženju digitalizirane
proizvodnje ili industrije 4.0 nepodnošenje podataka ili njihovo
krivo tumačenje može zaustaviti proizvodnju. Poduzeća moraju
razmišljati o podacima kao o imovini i o tome što može spriječiti
uporabu tih podataka. Rezultati također pokazuju da manja
poduzeća potencijalno podcjenjuju cyber rizike: u toj su
kategoriji (prihodi manji od 250 milijuna eura) cyber rizici tek
na 66. mjestu. Međutim, utjecaj ozbiljnog incidenta mogao bi biti
puno štetniji upravo za takve tvrtke.
Prirodne katastrofe i klimatske promjene / rastuća nepredvidivost
vremenskih uvjeta (zasebno 24 % i 6 % odgovora) također zauzimaju
visoko mjesto na dnevnom redu poduzeća za ovu godinu, posebno u
Aziji gdje se dogodila najskuplja katastrofa u svijetu u 2016.
godini – potres u gradu Kumamoto (Japan). Prirodne su katastrofe
najveći izvor zabrinutosti u Japanu i Hong Kongu, te na svjetskoj
razini među kompanijama koje se bave inženjerstvom/
građevinarstvom te energetskim i komunalnim kompanijama.
