Tijekom prvih deset mjeseci ove godine nastavljeno je razduživanje sektora stanovništva što je posljedično rezultiralo razinom kredita stanovništvu koja je za gotovo 7 milijardi kuna niža u odnosu na kraj prošle godine
Ukupni krediti stanovništvu krajem listopada ove godine
iznosili su 117,6 milijardi kuna.
Uz blagi mjesečni rast od 67 milijuna kuna (0,1) ukupni krediti
stanovništvu nastavili su s padom na godišnjoj razini i šesnaesti
mjesec zaredom te su u odnosu na lanjski listopad niži za 8
milijardi kuna ili 6,4 posto, navode analitičari RBA.
Tijekom prvih deset mjeseci ove godine nastavljeno je
razduživanje sektora stanovništva što je posljedično rezultiralo
razinom kredita stanovništvu koja je za gotovo 7 milijardi kuna
niža u odnosu na kraj prošle godine (pad od 5,5 posto). Potonje
je snažno podržano učincima CHF konverzije, na što upućuju i
podaci o kretanju stambenih kredita koji ujedno čine najveći udio
u ukupnim kreditima stanovništvu (44 posto).
Dominiraju devizni krediti
Krajem listopada kunska protuvrijednost ukupnih stambenih kredita
iznosila je 52,2 milijardi kuna što je 89 milijuna kuna niže nego
koncem rujna (mjesečni pad od 0,2 posto). Na godišnjoj razini je
nastavljen trend pada te je vrijednost stambenih kredita
stanovništvu niža za 7,8 milijardi kuna u odnosu na isti mjesec
lani (13,1 posto). Nakon postupka CHF konverzije, od konca prošle
godine prisutan je snažan trend rastućeg udjela stambenih kredita
vezanih uz euro dok istovremeno krediti vezani za švicarski
franak bilježe snažan pad.
Tako su krajem listopada ukupni stambeni VK krediti vezani za
euro iznosili 40,7 milijardi kuna što je za 6,8 milijardi kuna
više nego u istom mjesecu lani (godišnji rast od 20 posto). U
odnosu na kraj prošle godine također su zabilježili
dvoznamenkasti relativni rast od 13,8 posto (5 milijardi kuna).
Istovremeno su se stambeni VK krediti stanovništvu indeksirani za
švicarski franak krajem listopada spustili na 1,5 milijardi kuna
što je 19,3 milijardi kuna manje u odnosu na isti mjesec lani
(godišnji pad od gotovo 93 posto). U odnosu na prosinac prošle
godine, niži su za preko 16 milijardi kuna (91,5
posto).
Obzirom da u valutnoj strukturi kredita stanovništvu dominiraju
devizni krediti (uključujući i one s valutnom klauzulom), čineći
udio od gotovo 60 posto, jačanje kune u odnosu na euro i franak
(za 1,4 posto odnosno 1,2 posto godišnje) dodatno je utjecalo na
pad kredita iskazanih u domaćoj valuti.
Pad svih vrsta kredita
Promatrajući distribuciju kredita kreditnih institucija prema
namjeni, zamjećuje se godišnji pad svih vrsta kredita
(potrošački, stambeni, hipotekarni krediti, krediti za
automobile, krediti po kreditnim karticama te prekoračenjima po
transakcijskim računima), s izuzetkom gotovinskih nenamjenskih
kredita. Naime, gotovinski krediti s udjelom od 35 posto čine
drugo mjesto u strukturi ukupnih kredita stanovništvu te su u
listopadu porasli na 40,6 milijardi kuna. Uz mjesečni i godišnji
rast od 0,3 posto odnosno 2,4 posto, viši su za 840 milijuna kuna
u odnosu na kraj prošle godine (rast od 2,1 posto).
“Posljednji podaci HNB-a potvrđuju trend pada aktivnih kamatnih
stopa što rezultira pojeftinjenjem i većom priuštivošću kredita
stanovništvu. I premda se na godišnjoj razini ukupni krediti
stanovništvu nominalno smanjuju (primarno zbog CHF konverzije
odnosno djelomičnog otpisa kredita), istovremeno transakcijski
podaci HNB-a ukazuju na rast kreditne aktivnosti domaćih banaka
od početka ove godine. Potonje je posebice izraženo u segmentu
kunskih kredita, a sličan trend mogao bi se nastaviti i do kraja
godine. Međutim, snažniji zaokret u ukupnoj kreditnoj potražnji
stanovništva prvenstveno je uvjetovan strukturnim promjenama na
tržištu rada i održivim gospodarskim rastom u srednjem roku”,
prognoziraju analitičari RBA.
