Kako vas poreznici deru kod uvoza rabljenih vozila

Brojni su slučajevi različitih tumačenja i neujednačene
primjene propisa, najčešće na štetu poreznih obveznika. Jedan od
primjera je obračun poreza na stjecanje motornih vozila građanima koji
kupuju polovne automobile u inozemstvu

Naime, ako ste odlučili kupiti rabljeni automobil u nekoj od zemalja
Europske unije, unos vozila u zemlju morate prijaviti nadležnom uredu
Carinske uprave, koja vam razrezuje posebni porez (trošarinu)
ovisno o tržišnoj cijeni motornog vozila, emisiji ugljičnog dioksida
(CO2), obujmu motora i razini emisije ispušnih plinova. Nakon što
platite taj namet, da biste registrirali vozilo morate još namiriti porez na stjecanje osobnog vozila, koji se obračunava po stopi od 5 posto.

Porezna osnovica za oba navedena davanja je, prema Zakonu o posebnom porezu na motorna vozila,
tržišna vrijednost vozila, koju procjenjuju poreznici na temelju
raspoloživih podataka o cijenama rabljenih motornih vozila na hrvatskom
tržištu (katalozi, cjenici trgovaca i sl).

Dakle, po logici stvari, i kod obračuna trošarine i kod obračuna poreza
na stjecanje trebala bi se koristiti ista porezna osnovica.

Međutim, poreznici imaju svoju logiku pa se u praksi porezna osnovica za trošarinu i stjecanje značajno razlikuje.
Tako, primjerice, ako ste kupili vozilo u Njemačkoj od prodavatelja
koji nije obveznik PDV-a procijenjene tržišne vrijednosti 200.000 kuna
koje emitira 150 grama CO2 po kilometru dužni ste platiti trošarinu od
40.000 tisuća kuna, koja se obračunava na poreznu osnovicu od 200.000
kuna.

Nakon toga, poreznici su vam obračunali i porez na stjecanje, ali na
poreznu osnovicu od 240.000 kuna (tržišna vrijednost + trošarina) što
vas košta 12.000 kuna. Međutim, po slovu zakona porez na stjecanje
trebao bi iznositi 10.000 kuna jer je stvarna porezna osnovica 200.000
kuna. Dakle, državi ste platili 2.000 kuna više nego što ste trebali.

Dakle, u prvom koraku, kod obračuna trošarine, porezna osnovica je čista
tržišna vrijednost, a u drugom koraku, kod obračuna poreza na
stjecanje, Porezna uprava kao poreznu osnovicu uzima tržišnu vrijednost
uvećanu za trošarinu iako to ne piše u zakonu. Tako kupci plaćaju porez na porez.

Zanimljivo je kako Porezna uprava tumači ovu nelogičnost. Na upit
tportala da nam pojasne zašto se kod obračuna posebnog poreza na
stjecanje rabljenih motornih vozila kao porezna osnovica koristi tržišna
vrijednost uvećana za trošarinu, iz Porezne uprave su odgovorili:

‘Prema odredbama članka 26. stavka 5. Zakona porezna osnovica posebnog
poreza na stjecanje rabljenih motornih vozila je tržišna cijena u
trenutku nastanka porezne obveze. Kako bi se rabljeno motorno vozilo
moglo staviti u uporabu na cestama Republike Hrvatske pa time i na
hrvatsko tržište prethodno mora biti plaćen posebni porez na motorna
vozila namijenjena za uporabu na cestama u Republici Hrvatskoj sukladno
članku 5 . stavku 1. Zakona o posebnom porezu na motorna vozila
(Narodne novine, broj 15/13 i 108/13). Uzimajući u obzir navedene
zakonske odredbe tržišna cijena sadrži posebni porez na motorna vozila koji se plaća kod stavljanja motornih vozila u uporabu na cestama Republike Hrvatske te je tako moguća usporedba cijena motornih vozila u uobičajenom poslovnom prometu na hrvatskom tržištu.’

Dakle, poreznici nas uvjeravaju da je pojam tržišne vrijednosti
definiran zakonom prilično rastezljiva kategorija, tako da je u prvom
slučaju (kod obračuna trošarine) tržišna vrijednost 200.000 kuna, a u
drugom (kod obračuna poreza na stjecanje) 240.000 kuna.