Dug HZZO-a prema privatnim ljekarnama ponovno je premašio
pola milijarde kuna. Prema podacima koje smo dobili od HZZO-a, na dan
30. travnja HZZO je privatnim ljekarnama dugovao 597,4 milijuna kuna, s
plaćanjem im kasne 151 dan od izdavanja računa i 91 dan od datuma
dospijeća plaćanja.
Prijeti li nam zbog toga nestašica lijekova i što se
kani poduzeti da se taj dug riješi, tportal pokušao je doznati od ministra
zdravlja Darija Nakića, ali odgovor nismo dobili.
Kad je najavljena odluka o poskupljenju dopunskog zdravstvenog
osiguranja sa 70 na 89 kuna, doznali smo da ukupan dug u zdravstvu
iznosi 2,5 milijardi kuna pa nas je zanimalo koliki je dug HZZO-a prema
vlasnicima privatnih ljekarni, ali i davateljima usluga zdravstvene
njege i rehabilitacije. Ministar zdravlja Darko Nakić poslije je rekao
za RTL da će poskupljenje odgoditi, ali nije precizirao do kada.
Na upit tportala, glasnogovornik HZZO-a dr. Nenad Korkut
odgovorio je da nemaju dugovanja prema davateljma usluga zdravstvene
njege i rehabilitacije jer su sve dospjele obaveze plaćene s 30. travnja
ove godine. Međutim, opet smo suočeni s rastom duga prema ljekarnicima.
‘Na dan 30. travnja 2016. godine HZZO je prema privatnim
ljekarnama imao dospjelih obveza u iznosu od 597.434.134 kune. Trenutno
kašnjenje u plaćanju prema ljekarnama je 91 dan od datuma dospijeća
plaćanja, odnosno 151 dan od dana izdavanja računa’, stoji u odgovoru koji smo dobili od HZZO-a.
U Hrvatskoj udruzi poslodavaca, pri kojoj djeluju Udruga ljekarnika i
Udruga zdravstvene njege, rehabilitacije i socijalne skrbi, potvrdili su
nam da se HZZO u slučaju poslodavaca iz sektora zdravstvene njege i
rehabilitacije drži ugovornih rokova plaćanja, što znači plaćanje za
usluge zdravstvene njege u roku od 30 dana, a za uslugu fizikalne
terapije u roku od 60 dana.
Međutim, ljekarnici, veledrogerije i proizvođači lijekova iz vlastitih
sredstava financiraju kašnjenje u plaćanju za lijekove koji se izdaju na
recept. Prema podacima kojima oni raspolažu, plaćanje HZZO-a prema
ljekarnama je oko 180 dana, a rokovi se produžuju od početka 2016.
‘Najveći problem je što i ljekarničku uslugu (za izdavanje lijekova na
recept) HZZO plaća isto kada i lijekove (znači sada u 180 dana) te su
time ljekarnici jedini zdravstveni djelatnici čiji se rad plaća s takvim
zakašnjenjem. U zakonskom roku od 60 dana, ljekarnicima se plaćaju
jedino ortopedska pomagala’, naglašava glasnogovornica HUP-a Lea Marcijuš u izjavi za tportal.
Budući da su ranijih godina kašnjenja bila i duža od 260 dana, nadaju se
da će se rokovi plaćanja svesti na 60 dana, kako je definirano
ugovorom, a čime se postiže sigurnost u opskrbi i distribuciji lijekova.
Na pitanja ministru zdravlja dr. Dariju Nakiću je li
upitna sigurnost opskrbe lijekovima te što kani poduzeti da bi se
smanjio dug HZZO-a prema ljekarnicima i skratili rokovi plaćanja, nismo
dobili odgovor.
U HUP-u ističu i kako ljekarnici mogu jako pomoći u povećanju
djelotvornosti i učinkovitosti zdravstvenog sustava i postizanju ušteda u
sustavu zdravstva, ali im se mora omogućiti da imaju aktivnu ulogu u
primarnoj zdravstvenoj zaštiti. Isti je slučaj i s djelatnosti
zdravstvene njege, u kojoj bi se ulaganjima i razvojem mogle postići i
značajne uštede u zdravstvenom sustavu.
‘Ljekarnici imaju mogućnost svojim znanjem educirati pacijente kako da
se sami brinu o svom zdravstvenom stanju te suradnjom s drugim
zdravstvenim radnicima pridonijeti pružanju kvalitetnije zdravstvene
skrbi. Djelatnost zdravstvene njege u kući bolesnika dio je medicinskih
usluga koje provode medicinske sestre i nastavak je bolničkog liječenja.
Razvijanjem i ulaganjem u tu djelatnosti mogu se smanjiti bolnički
dani, a samim tim postići uštede u zdravstvenom sustavu’, poručuju iz
Hrvatske udruge poslodavaca.
