Inspektori Porezne uprave su u sklopu nadzora fiskalizacije od 1.
lipnja do 19. srpnja ove godine, obavili 1.259 nadzora te su kod 458
poreznih obveznika utvrdili nepravilnosti odnosno kod njih 36 posto,
priopćila je u petak Porezna uprava.
Najčešće utvrđene nepravilnosti odnose se na neizdavanje računa,
prekoračenje roka fiskalizacije od 48 sati za dostavu podataka o
naplaćenim dobrima ili uslugama, nepolaganje gotovine na žiro račun te
višak ili manjak novca u blagajni.
Najveći postotni udjel nadzora s nepravilnostima bio je u Zagrebu, sa 66 posto takvih nadzora, a slijede središnja Hrvatska sa 63 posto i Slavonija i Baranja s 59 posto.
Najmanje utvrđenih nepravilnosti bilo je u Istri i Primorju, 17 posto. U Dalmaciji, u kojoj je bilo najviše nadzora (767) nepravilnosti su utvrđene kod 257 ili 33 posto.
“S obzirom da i nakon više od tri godine primjene fiskalizacije čak 36
posto poreznih obveznika i dalje ne provodi zakon, Porezna uprava će još
intenzivnije nastaviti sa svojim aktivnostima, uz 24-satnu nazočnost na
terenu, svakodnevno, na području cijele Republike Hrvatske”, kaže se u
priopćenju.
Pritom se podsjeća da sustav fiskalizacije inspektorima omogućava
praćenje rada svakog poreznog obveznika u realnom vremenu, kao i
praćenje trendova i svih aktivnosti poreznog obveznika koje se odvijaju
putem fiskalizacije.
“U cilju bolje učinkovitosti nadzora inspektorima je omogućena i mobilna
aplikacija za praćenje izdavanja računa i stanja blagajne istovremeno
kod jednog ili više poreznih obveznika, u realnom vremenu, iz neposredne
udaljenosti bez posjete poreznom obvezniku. Stoga, zbog naprednog
sustava fiskalizacije nije upitno hoće li Porezna uprava otkriti porezne
obveznike koji uporno ne poštuju zakon”, kažu u Poreznoj.
Ujedno upozoravaju neuredne porezne obveznike da se nepoštivanjem zakona
izlažu visokim kaznama – Zakonom o fiskalizaciji u prometu gotovinom
propisane su novčane kazne od 10 tisuća do 50 tisuća kuna, dok je
neizdavanje računa prema Općem poreznom zakonu među najtežim poreznim
prekršajima za koje je propisana novčana kazna od 20 tisuća do 500
tisuća kuna, a obveznicima kod kojih se utvrde nepravilnosti mogu biti
izrečene i mjere privremene zabrane rada.
