Pozitivna kretanja u visini proračunskog manjka i javnog duga u 2015. godini i njihov nastavak u ovoj godini stvaraju realne okvire za mogućnost izlaska zemlje iz krize
Izvješće o prekomjernom proračunskome manjku i razini duga opće
države u Republici Hrvatskoj predstavlja dio redovitoga fiskalnog
nadzora Europske komisije nad zemljama članicama, a podnosi se dvaput
godišnje (u travnju i listopadu).
Izvješće se odnosi na posljednje
četiri godine, donosi HGK. Prema navedenom izvješću, deficit je konsolidirane opće
države iznosio u 2015. godini -11,0 milijardi kuna, odnosno 3,3% BDP-a,
dok je u 2014. iznosio -17, 8 milijardi kuna ili 5,4% BDP-a. U odnosu na
travanjsku notifikaciju, proračunski je deficit u 2015. godini povećan
za 321 milijun kuna (0,1% BDP-a), i to za 144 milijuna kuna kod državnog
proračuna i za 284 milijuna kuna kod proračuna lokalne države.
Istodobno je manjak fondova socijalne sigurnosti smanjen za 110 milijuna
kuna. Navedene su korekcije najvećim dijelom rezultat revizije bruto
investicija u fiksni kapital te uključivanja finalnih podataka za velike
jedinice sektorizirane unutar opće države. Revizijom je smanjen
proračunski manjak u 2014. godini (za 286 milijuna kuna ili za 0,09%
BDP-a), dok visina manjka proračuna opće države za 2012. i 2013. godinu
nije mijenjana.
Listopadskom je notifikacijom dug opće države utvrđen u visini od 289,6 milijardi kuna ili 86,7% BDP-a, što je neznatno (za 84,8 milijuna kuna ili 0,1%
BDP-a) manje nego u travanjskoj notifikaciji. Podaci o visini javnoga
duga u ostalim godinama ostali su nepromijenjeni.
Bez obzira na blage korekcije visine deficita i duga, listopadsko je
izvješće očekivano potvrdilo jasan napredak zemlje u zadovoljavanju
kriterija europske fiskalne politike.
Nesumnjivo je da je Hrvatska
postigla značajnu fiskalnu konsolidaciju koja je svojim rezultatima
nadmašila proporcije planirane u Programu konvergencije Republike
Hrvatske za razdoblje 2016.-2019., pri čemu su zadovoljene i Preporuke
Vijeća EU iz siječnja 2014. godine u kojima je traženo spuštanje
proračunskog manjka na 3,5% BDP-a u 2015. godini te na 2,7% u 2016.
godini.
Pozitivne tendencije jasno su vidljive i u kretanju javnog duga
čija je neodrživo visoka dinamika rasta tijekom krize najprije usporena u
2015. godini, a potom stabilizirana u ovoj. Napredak je dijelom
rezultat ubrzanja gospodarskoga rasta pri povoljnim unutarnjim i
vanjskim okolnostima, ali i pozitivnih rezultata u kontroli proračunskih
rashoda. Tako su u 2015. godini u odnosu na 2014. godinu ukupni rashodi
proračuna opće države smanjeni za 2,1 milijardu kuna ili za 1,3%, dok
su istodobno proračunski prihodi povećani za 4,7 milijardi kuna ili za
3,3%.
I u europskim je okvirima riječ o respektabilnim rezultatima koji
Hrvatsku svrstavaju među pet najuspješnijih zemalja prema smanjenju
udjela proračunskog manjka u BDP-u u 2015. godini (uz Sloveniju,
Portugal, Bugarsku i Cipar), dok se prema kretanju udjela javnog duga u
BDP-u Hrvatska i dalje nalazila unutar trećine europskih zemalja u
kojima nije započelo smanjivanje tog udjela. Manjak proračuna opće
države na razini prosjeka Europske unije iznosio je 2,4% BDP-a u 2015.
godini i bio je za 0,6 postotnih bodova niži nego u prethodnoj godini,
pri čemu šest zemalja (uključujući Hrvatsku) nije zadovoljavalo
Maastrichtski kriterij od 3% BDP-a. Istodobno je prosječan udio duga
opće države u BDP-u u EU-28 iznosio 85,0% (1,7 postotnih bodova manje
nego u 2014. godini), pri čemu 17 zemalja (uključujući Hrvatsku) nije
zadovoljavalo Maastrichtski kriterij od 60%.
Pozitivna kretanja u visini proračunskog manjka i javnog duga u 2015.
godini i njihov nastavak u ovoj godini stvaraju realne okvire za
mogućnost izlaska zemlje iz procedure prekomjernoga proračunskog manjka,
a istodobno otvaraju i mogućnost poboljšanja kreditnog rejtinga zemlje.
Trenutni kreditni rejting koji se nalazi dva stupnja ispod
investicijskog i s negativnim izgledima kod svih triju najvažnijih
rejting agencija, utvrđen je na toj razini ponajprije zbog visokoga
proračunskog manjka, velike zaduženosti države i ostalih sektora,
niskoga gospodarskog rasta te prisutnih elemenata političke
nestabilnosti. Oblikovanjem nove Vlade i jasnim povoljnim kretanjima u
razinama duga i deficita, otklanjaju se glavne prepreke za napredak u
kreditnom rejtingu, najprije barem za promjenu izgleda njegova kretanja,
što bi omogućilo jeftinije financiranje države i ostalih sektora, a
time i nastavak povoljnijih kretanja u javnim financijama.
