Ukupna vrijednost javne nabave u Hrvatskoj u 2015. godini iznosila je
40,58 milijardi kuna (12,14 posto BDP-a). Tijekom 2015. u postupcima
javne nabave sklopljeno je ukupno 15.485 ugovora. Zbog direktiva EU-a iz
2014. godine priprema se novi Zakon o javnoj nabavi koji bi ovih dana
trebao ući u saborsku proceduru.
S obzirom na to da direktive donose značajne izmjene u sustav javne nabave, tvrtka Projekt jednako razvoj provela je istraživanje kojim se provjeravala spremnost naručitelja u sustavu javne nabave na primjenu nove direktive.
Istraživanje je rađeno u sklopu projekta ‘Izvrsnošću u javnoj nabavi
uvećavamo konkurentnost’, koji je financirao HAMAG putem natječaja ‘Poduzetnički impuls’, a obuhvatilo je oko 25 posto aktivnih javnih i sektorskih naručitelja.
Konkretno, 264 ispitanika u Hrvatskoj testiralo je
svoju spremnost po pitanju novih pravila u javnoj nabavi. Prosječna
točnost na razini cijelog upitnika iznosila je 53 posto,
što znači da veći dio obveznika javne nabave poznaje ili prepoznaje
specifičnosti koje donosi nova direktiva, pri čemu je potrebno naglasiti
da je upitnik provjeravao poznavanje odredbi i mogućnosti u direktivi
koje trenutno ne postoje u nacionalnom zakonodavstvu.
Nešto su slabiji rezultati ostvareni u dijelu poznavanja formalnog
dijela direktive (44 posto), dok su bolji rezultati postignuti u
dijelovima koji podrazumijevaju praktičnu primjenu kriterija ekonomski
najpovoljnije ponude (cijene i kvalitete) te zelene, inovativne, održive
i socijalne nabave (53 posto, odnosno 56 posto).
Kao ključne preporuke koje proizlaze iz istraživanja
može se izdvojiti pojačana potreba za edukacijom i primjenom Europske
jedinstvene dokumentacije o nabavi (ESPD) te E-Certis baze podataka,
zatim kvalitetnije korištenje uvjeta sposobnosti (odnosno uvjeta
kvalifikacije ponuditelja) te jačanje prakse i primjene kvalitetnijih
kriterija ekonomski najpovoljnije ponude (koji uključuju trošak cjelokupnog životnog vijeka predmeta nabave, kriterije kvalitete, funkcionalnosti, dostupnosti, okolišne kriterije i kriterije održivosti, društvene značajke i drugo).
‘Rezultati ovog istraživanja govore nam da postoji prostor za napredak,
ali i da postoji značajno znanje kod obveznika javne nabave u područjima
kojima se praktično još uvijek ne bave. Naime, na razini Hrvatske u
2015. godini provedeno je više od 15 tisuća postupaka nabave. Pritom je
kriterij ekonomski najpovoljnije ponude korišten u samo 2,4 posto slučajeva
(ukupno 369 puta), kriterij zelene nabave korišten je u svega 29
postupaka javne nabave, dok se o inovativnoj, održivoj i socijalnoj
nabavi još uvijek samo govori’, prokomentirala je rezultate istraživanja Ana Fresl, direktorica tvrtke Projekt jednako razvoj (PJR d.o.o.).
Istaknula je kako su s jedne strane rezultati vrlo dobri, ali i da
postoji prostor za poboljšanja u ciljanim područjima, što bi povećalo
razinu (kvalitetnog) korištenja modela ekonomski najpovoljnije ponude
(ENP) te oblika zelene, inovativne, održive i socijalne nabave – što i
jest jedan od primarnih ciljeva javne nabave.
