Bivši premijer i predsjednik HDZ-a Ivo Sanader u petak nije došao na početak ponovljenog suđenja u slučaju Hypo, a njegov odvjetnik je Sanaderov nedolazak opravdao posjetom liječniku
Odvjetnik Čedo Prodanović kazao je na zagrebačkom
Županijskom sudu da je njegov klijent na liječničkom pregledu jer
je prije nekoliko dana imao manju operaciju ruke. Sudsko vijeće
novo je ročište zakazalo za 23. ožujka.
Suđenje bi tada trebalo početi čitanjem optužnice za ratno
profiterstvo koju Sanader odbacuje i tvrdi da će, kao i u drugim
korupcijskim postupcima s kojima je suočen, na kraju “dokazati
svoju nevinost”.
U slučaju Hypo Sanader je ranije pravomoćno osuđen za ratno
profiterstvo, jer je sredinom 90-ih kao zamjenik ministra
vanjskih poslova primio proviziju od austrijske Hypo banke koja
je Hrvatskoj ratnih godina dala kredit za kupnju zgrada
diplomatskih predstavništava. No, pravomoćnu presudu je 2014.
ukinuo Ustavni sud i zatražio novo suđenje na zagrebačkom
Županijskom sudu.
Prva presuda za ratno profiterstvo
Ukinuta presuda Sanaderu bila je ujedno i prva presuda za ratno
profiterstvo donesena nakon ustavne odluke o nezastarijevanju
takvih kaznenih djela, no Ustavni ju je sud ipak ukinuo uz
zaključak da Županijski i Vrhovni sud nisu utvrdili je li
Sanaderu nastupila zastara kada je optužen te da su povrijedili
pravilo primjene blažeg zakona.
Ustavni sud je pritom naglasio kako nije nadležan odlučivati o
Sanaderovoj krivnji, jer to mogu učiniti samo kazneni sudovi, već
jesu li u prvom suđenju nekada najmoćnijem hrvatskom političaru
bili poštovani zakonski okviri te “osigurana sva jamstva
pravičnog suđenja i svi mehanizmi pravne zaštite”.
Nakon pripremnog ročišta sredinom veljače Sanaderova odvjetnica
Jadranka Sloković kazala je da su na ročištu “iznesene osnovne
opaske Državnog odvjetništva u odnosu na ustavnu presudu s kojom
je predmet vraćen na Županijski sud”, kao i da su “polemizirali”
o postojanju kaznenog djela ratnog profiterstva.
“Razgovarali smo i je li nastupila apsolutna zastara prije nego
što je donesena promjena Ustava o ratnom profiterstvu 2010. To je
nešto o čemu će odluku morati donijeti cijelo vijeće, jer sudac
pojedinac na pripremnom ročištu o tome sigurno neće odlučivati.
Prema tome vidjet ćemo koji će biti stav suda”, dodala je
Sloković.
Sporna zastara i obilježja ratnog profiterstva
Ustvrdila je da će obrana svoje stavove ponoviti i u uvodnim
govorima na početku novog suđenja pa će sud odlučiti radi li se o
relativnoj zastari u odnosu na kazneno djelo ratnog profiterstva,
kao i što su obilježja tog kaznenog djela, “koja prema mišljenju
Ustavnog suda u prijašnjoj presudi nisu bila ispunjena, odnosno
nisu bila razmatrana”.
Sanader je dodao da bez obzira na pravna pitanja o kojima računa
vode njegovi odvjetnici on “nema veze” s uzimanjem provizije,
odnosno ratnim profiterstvom. Ustvrdio je da su ulazak Hypo banke
u Hrvatsku dogovorili tadašnji ministri vanjskih poslova Alois
Mock i Mate Granić te da je i tadašnji premijer Valentić
posvjedočio “da je kredit dobiven po dvostruko manjim uvjetima
nego što su vladali na tržištu”.
Uskokova tužiteljica Vanja Marušić, s druge strane, ustvrdila je
da u slučaju Hypo zastare “sigurno nema”. “Nakon pravomoćne
sudske odluke o ovom predmetu gdje je i najviši sud u državi
potvrdio optužnicu za ovaj predmet, odnosno donijetu presudu,
danas je održano po treći put pripremno ročište nakon ukidne
odluke. Mi smo iznijeli svoje dokazne prijedloge, o njima će
vijeće odlučiti i nakon toga će biti zakazana rasprava”, kazala
je tužiteljica nakon pripremnog ročišta.
U prvoj presudi bivšem premijeru i predsjedniku HDZ-a Sanader je,
osim za ratno profiterstvo, bio osuđen i za primanje mita od
mađarskog Mola, a kaznu od 10 godina Vrhovni sud je smanjio na
osam i pol godina. Postupci su u međuvremenu razdvojeni, a u
slučaju Ina-Mol Sanaderu bi mu se trebalo suditi zajedno s,
hrvatskom pravosuđu nedostupnim, direktorom Mola Zsoltom
Hernadijem.
