Policija je od početka godine uhvatila 16 ljudi koje sumnjiči da su namjerno izazvali 39 požara, za dio požara kriminalističko istraživanje još nije dovršeno, a za dio požara kao uzroci utvrđeni su tehnički kvarovi, prirodna samozapaljenja te nehajna ili namjerna ponašanja pojedinaca u prirodi.
MUP je u 2017. zabilježio 4907 požara na otvorenim
prostorima na cijelom području Hrvatske, dok je za usporedbu u
istom razdoblju 2016. evidentirano 1950 požara, doznaje se od
Ravnateljstva policije, koje u statistici evidentira svaki požar,
uključujući i manje zbog kojih je policija morala intervenirati.
Policija napominje da je eskalaciji požara na otvorenim
prostorima tijekom ove godine, koja je započela već od proljetnih
mjeseci doprinijelo i sušno razdoblje, ali i da svakodnevno
provodi kriminalistička istraživanja i provjerava sve dojave o
namjernom izazivanju požara.
“Radi se o složenim kriminalističkim istraživanjima u kojima nam
je svaka informacija naših građana, vatrogasaca, čuvara šuma i
drugih osoba korisna i dobrodošla”, kažu u policiji.
Od 1. siječnja do 23. kolovoza policija je utvrdila da je u
Hrvatskoj namjerno podmetnuto 37 požara pri čemu je analiza
pokazala da je te požare izazvalo 14 počinitelja koji su kazneno
prijavljeni zbog dovođenja u opasnost ili zbog teškog kaznenog
djela protiv opće sigurnosti.
U međuvremenu je policija kazneno prijavila još dvije osobe, a
među njima je 25-godišnjakinja koja je osim zbog nedjela protiv
opće sigurnosti prijavljena i za zločin iz mržnje jer je u
nedjelju na benkovačkom području izazvala požar na mjestu gdje
živi većinsko srpsko stanovništvo.
Dok za dio požara kriminalističko istraživanje još nije dovršeno,
uključujući i veliki požar u Splitu, za dio požara utvrđeno je da
su ih uzrokovali kvarovi na elektrouređajima i eletrovodičima,
prirodna samozapaljenja do, u najvećem broju slučajeva,
nedozvoljeno, nehajno ili namjerno ponašanje pojedinaca u prirodi
kao što su spaljivanje korova, roštilj, nesmotreno ali i namjerno
paljenje vatre.
Kazneni zakon predviđa kaznu zatvora od šest mjeseci do pet
godina za osobe koje požarom, poplavom, eksplozivom, otrovom ili
otrovnim plinom, ionizirajućim zračenjem, motornom silom,
električnom ili drugom energijom ili kakvom općeopasnom radnjom
ili sredstvom izazovu opasnost za život ili tijelo ljudi ili za
imovinu većeg opsega. Za teška kaznena djela protiv opće
sigurnosti predviđena je kazna zatvora do 10 godina.
Da su požari ove godine opustošili velike dijelove priobalja i
pogodili brojne županije, upozorio je u četvrtak na sjednici
Vlade i premijer Andrej Plenković, pri čemu je kao razloge naveo
veliku sušu, manjak opreza ali i, kako istrage pokazuju, brojna
podmetanja požara u nizu županija.
Policija zbog toga, rekao je Plenković, ima jasnu obvezu i nalog
da utvrde tko su počinitelji i da ih privedu odgovornosti uz
najteže sankcije, jer su razmjeri bili veći nego bilo koje godine
dosad.
