Riječ je o sestrama siromašnijeg statusa koje su se u samostan doselile u 17.stoljeću. Samostan broji 11 sestara čija je nadaleko poznata maksima "moli i radi"
Nakon što je u mjesecu studenom prošle godine dovođenjem u zabludu, te
glasovnim manipilacijama svojih pomoćnica lažnim predstavljanjem
prevario za 15 tisuća kuna časne sestre bendiktinke koje isposničkim
životom, rade i mole u čuvenom samostanu sv. Luce u Šibeniku, policajci
su ušli u trag 41-godišnjaku iz Zaprešića, idejnom začetniku prevare
koji je legitimirajući se kao donator, beskrupulozno “potegao” skoro
posljednju kunu sa ionako skromnog samostanskog računa.
Iako je policija iz razloga nastavka istrage “do grla zakopčala”
identitet Zaprešićana, neslužbeno doznajemo kako su sestre benediktinke
opljačkane posredstvom telefonskih razgovora vjerujući pri tom u dobre
namjere “donatora” koji je samostanski novac svrstao u predhodne nužne
troškove obećane donacije koja bi ujedno sadržavala i povrat uloženih 15
tisuća kuna, piše slobodnadalmacija.hr
Naime, nakon višekratnih obavljenih primarnih razgovora, manipulator
je potom tehnički posao “donacije” prepustio izvjesnoj ženskoj osobi za
koju se osnovano sumnja da je promjenom glasa u naravi glumila dvije
osobe.
Najprije izvjesnu gospođu Karin, te potom “fetivu Šibenčanku” Jasminu Kovač
zaposlenu u Međunarodnoj banci u Beču koja je benediktinkama “kao
njihove gore list” obećala brzu realizaciju izlišne donacije.
Nakon što su transferirale novac, te potom uzaludno čekale donaciju
koja nije stizala jednako kao što je telefon zašutio u smislu obećanih
povratnih informacija, časne su posumnjale da su prevarene, te su slučaj
prijavile policiji koja je brzo odradila posao.
Račun prazan i pred gašenjem
Od 1639. godine sestre benediktinke dio su samostana sv.
Luce na šibenskoj Gorici te su dugi niz godina Šibenčanima predstavljale
mjesto na kojem su stjecali prve korake u upoznavanju knjiga i znanja.
Riječ je o sestrama siromašnijeg statusa koje su se u
samostan doselile u 17.stoljeću. Samostan broji 11 sestara čija je
nadaleko poznata maksima “moli i radi”, te su u Šibeniku i šire upravo
prepoznatljive svojim požrtvovnim radom i vrijednim sakralnim
bogatstvom, među kojim se ističe kip Bogorodice s djetetom iz 13.
stoljeća nastao od pečene gnjile koji prikazujete Bogorodicu sa plitkom
šibenskom kapom na glavi.
Da je kip radio umjetnik iz benediktinskog reda svjedoči pojas na Bogorodici, inače zaštitni dio benediktinske odjeće.
– Obzirom da je kip nastao u periodu kada su se Šibenčani
branili od Turaka sestre bi vojnicima davale drvce, odnosno dio kipa da
ih čuva na ratištu. Kao što su naši momci nosili krunice u Domovinskom
ratu – kazale su nam bendiktanke, usput i mnogo toga o svojem radu, ali o
samoj pljački nisu željeli davati nikakav komentar, pri čemu smo iz
izvora bliskim novčaskim institucijama doznali kako je samostanski račun
nakon što je opljačkan i što se tiče preostalih sredstava, doslovno
prazan i pred gašenjem.
