Boljkovac je navodno sudjelovao u premlaćivanju zatvorenika drvenom palicom i birao ljude za strijeljanja te je osobno likvidirao iz automatske puške
Dugo najavljivano uhićenje prvog hrvatskog ministra policije Josipa Boljkovca (91)
u srijedu prijepodne u Vukovoj Gorici došlo je kao rezultat 13 godina
dugog kriminalističkog istraživanja prema kojem je Boljkovac, kršeći
pravila međunarodnog prava, počinio zločin protiv civilnog stanovništva,
odnosno naredio ubijanje civila u svibnju 1945. godine na području Duge
Rese, piše slobodnadalmacija.hr
Obavljeno je niz razgovora, istražitelji su saslušali više od 60
svjedoka i pokušali složiti mozaik stravičnih svjedočanstava,
prikupljena je velika količina dokumentacije, čiji dobar dio su i
rezultati iskapanja pojedinih masovnih grobnica poput šume Kozjača.
Boljkovac se u istragama spominje u nekoliko situacija, od one da je
sudjelovao u premlaćivanju zatvorenika drvenom palicom i birao ljude za
strijeljanja, pa sve do osobnih likvidacija koje je odrađivao iz
automatske puške. A prema iskazima svjedoka, od kojih ih je dosta u
međuvremenu i umrlo, Boljkovac je često navraćao u logore, posebice onaj
u Dubovcu kroz koji su u ljeto 1945. godini prošle tisuće domobrana,
ustaša i legionara, no svega nekoliko desetaka ih je preživjelo.
Neki od preživjelih svjedoka Boljkovca terete da je sa “suborcima”
uhićivao žene po Karlovcu, odvozio ih u Glazbenu školu u Karlovac gdje
je bio logor kako bi ih mučili strujom, a pojedini NN pripadnici Ozne su
ih i silovali. Navodno je te iste godine 12 zatočenika Boljkovac (po)vezao žicom te im
prije likvidacije održao i prijeteći govor “ako im padne ustaška ideja
na pamet, bit će za glavu kraći”.
Osim protiv Boljkovca, val uhićenja uskoro bi mogao zahvatiti još i Josipa Manolića te Radu Bulata protiv
kojih se, također, vode istrage zbog sumnji u počinjenje niza masovnih i
pojedinačnih ubojstava u kojima su navodno osobno sudjelovali. Odnosno dokazni materijal tereti ih da su odgovorni i osobno i
zapovjedno za niz zločina koje su počinile partizanske postrojbe i
pripadnici zloglasne komunističke tajne policije Ozne, a u kojoj su
potkraj rata i nakon njega Manolić u Bjelovaru i Boljkovac u Karlovcu
bili zapovjednici, dok je Bulat bio jedan od glavnih partizanskih
zapovjednika u sjeverozapadnoj Hrvatskoj.
– Joža Boljkovac me nazvao večer prije uhićenja. Često se čujemo.
Potužio mi se da ima prehladu i da se ne osjeća dobro. Bilo bi
paradoksalno da Joža radi protiv svoje domovine s obzirom na sve
dužnosti koje je obnašao. Ponekad netko krivo nešto čuje, pa proširi
dalje i odmah se ljude zove na obavijesni razgovor.
Siguran sam da će on uskoro biti kod kuće. Ništa neće skrivati. A ako
mene uhite, ne bojim se jer za sve imam odgovor. No ne očekujem
uhićenje. Nisam ništa pogriješio, niti zloporabio. Tko zna čega još ima u
tom klupku koje je isplelo tužiteljstvo – kazao nam je 92-godišnji Rade
Bulat, nekadašnji zapovjednik XIII. proleterske brigade “Rade Končar”.
– U staroj Jugi su me u nekoliko navrata trpali u zatvor. Ovo što smo
stvorili je i moja država za koju sam se borio i prije 1941. godine.
Ljudi grade karijeru na tuđim uhićenjima, a mi ostali moramo sačuvati
živce i ostati kod istih uvjerenja – zaključuje Rade Bulat koji je 1953.
godine proglašen narodnim herojem.
SD/eZd
