Tragična pogibija slovačke turistkinje u Nacionalnom parku Plitvička
jezera otvorila je pitanje nadzora posjetitelja u osam hrvatskih
nacionalnih parkova, u kojima ističu da se pridržavaju svih propisanih
sigurnosnih mjera pa je u posljednjih pet godina u svima zabilježeno tek
sedam smrtnih slučajeva.
Kroz nacionalne parkove Plitvička jezera, Krka, Brijuni, Kornati,
Paklenica, Sjeverni Velebit, Risnjak i Mljet u posljednjih je pet godina
prošlo oko 11 milijuna posjetitelja, a život je, uz Slovakinju na
Plitvicama, izgubilo troje posjetitelja na Paklenici te po jedan na Krki
i Kornatima. Osim njih, stradao je i jedan djelatnik Nacionalnog parka
Brijuni.
Slovakinja na Plitvicama stradala zbog ignoriranja upozorenja
Pogibija slovačke turistkinje, koja je u ponedjeljak u obilasku Donjih
jezera u Nacionalnom parku Plitvice pala u kanjon s visine od sedamdeset
metara, tragična je posljedica ignoriranja upozorenja o sigurnosti i
kretanju unutar označenih ruta, ističu u NP Plitvička jezera,
najposjećenijem hrvatskom nacionalnom parku u kojem ove godine očekuju
rekord – više od 1,2 milijuna posjetitelja, gotovo polovicu od rekordnih
2,5 milijuna posjetitelja svih hrvatskih nacionalnih parkova koliko se
očekuje ove godine.
“Izuzetno nam je žao zbog ove tragedije, ali ističemo da se ona dogodila
isključivo zbog skretanja posjetitelja s označene rute i nepoštivanja
znakova upozorenja”, kazao je glasnogovornik Plitvičkih jezera Ognjen
Borčić. Prema njegovim riječima, nesreće u nacionalnom parku događaju se
zbog neodgovornog ponašanja posjetitelja, kojih je ovih dana u prosjeku
dnevno više od 10.000 i koje na osam ruta razgledavanja na 30.000
hektara parka nadziru vodiči, ali i nadzornici, odnosno čuvari prirode –
njih desetak u dvije smjene.
“Tražimo način da povećamo broj nadzornika, ali zbog zabrane
zapošljavanje u javnim ustanovama prisiljeni smo bolji nadzor
posjetitelja osigurati kroz angažiranje ostalih djelatnika u Nacionalnom
parku, uključivši i sezonske djelatnike kojih je ove godine angažirano
čak 348”, kazao je Borčić. Dodao je da bi veći broj čuvara prirode ipak
povećao sigurnost posjetitelja, ali da je odluka o njihovu zapošljavanju
isključivo na razini države.
U drugom najposjećenijem hrvatskom nacionalnom parku Krka, u kojem
prosječno dnevno imaju više od 2.200 posjetitelja i ove ih godine
očekuju rekordnih 800.000, ističu da u tijeku ljetne sezone imaju
potrebu za povećanim brojem nadzornika, ali i da samoinicijativno
provode mjere za povećanje sigurnosti posjetitelja.
Svi djelatnici NP Krka koji rade na terenu, a među kojima su
informatori, vodiči, recepcionari, kontrolori ulaza i drugi, brinu o
sigurnosti posjetitelja. Unutar službe zaštite ustrojen je odsjek
nadzora s 18 čuvara prirode raspoređenih po cijelom parku, koji posebno
paze na kretanje i sigurnost posjetitelja. U odsjeku nadzora zaposleni
su još i čuvari rampe koji reguliraju promet, noćni čuvari, vatrogasci
te čuvari kupališta, ističu u NP Krka. Dodaju i da je zbog povećanih
mjera sigurnosti posjetitelja smanjen broj nezgoda te da su u
posljednjih pet godina imali samo jedan smrtni slučaj kada je biciklist
preminuo nakon što mu je pozlilo za vrijeme vožnje biciklističkom stazom
Skradin – Skradinski buk.
Paklenica jedina surađuje s HGSS-om
Najbolja organizacija službi za nadzor i sigurnost posjetitelja je,
prema svemu sudeći, u Nacionalnom parku Paklenica u kojem ističu i da su
jedino zaštićeno područje koje ima potpisan ugovor o stalnom dežurstvu s
Hrvatskom gorskom službom spašavanja (HGSS).
“U Nacionalnom parku Paklenica ukupno su zaposlena 42 djelatnika,
računajući sezonske zaposlenike i dvije osobe preko student servisa. Od
tog broja zaposlenih je pet nadzornika, s tim da u prihvatu i provođenju
mjera zaštite i sigurnosti posjetitelja sudjeluju i djelatnici tehničke
službe i službe prezentacije, njih ukupno 25”, ističe ravnatelj Zlatko
Marasović. Dodaje da su u posljednjih pet godina u NP Paklenica smrtno
stradale tri osobe, dvije na penjalištu te jedna na pustolovnoj utrci.
S druge strane, u otočnim nacionalnim parkovima – na Brijunima,
Kornatima i na Mljetu ističu da nemaju većih problema u nadzoru i
provođenja mjera sigurnosti posjetitelja.
“Naš posjetiteljski program je tako organiziran da traje četiri sata i
cijelo vrijeme vodič je s grupom. Zaposleno je 13 vodiča i oni su ti
koji na prvom mjestu brinu o posjetiteljima. U Nacionalnom parku Brijuni
zaposleno je i deset čuvara prirode i osam vatrogasaca koji provode
preventivne mjere za zaštitu ljudi i prirode”, ističu u NP Brijuni, gdje
posljednjih pet godina nije bilo stradvanja posjetitelja, ali je jedan
djelatnik Parka poginuo u nesreći na brodu uzrokovanoj velikim
nevremenom.
U NP-u Kornati kažu da je u provođenju mjera sigurnosti izravno
angažirano šest čuvara prirode i devet ostalih zaposlenika, ali da je
bez obzira na njihov stalni angažman teško nadzirati otočno zaštićeno
područje otvoreno za sve posjetitelje s brodicama. Prema riječima
ravnatelja NP-a Kornati Josipa Zanze, ove godine na području Parka imali
su jedan smrtni slučaj kada je posjetitelj na plovilu doživio srčani
udar, pao u more i preminuo, a za jednim posjetiteljem bila je pokrenuta
potraga u kojoj su aktivno sudjelovali čuvari prirode.
U NP Mljet ističu da za provođenje mjera sigurnosti i zaštite
posjetitelja brine 22 zaposlenika (nadzornici, čuvari i vatrogasci), te
da u zadnjih pet godina nije bilo evidentiranih ozljeda ili smrtnog
stradavanja posjetitelja.
U planinskim nacionalnim parkovima Risnjak i Sjeverni Velebit angažirano
je devet, odnosno pet čuvara prirode i ostalih zaposlenika na
provođenju mjera nadzora i sigurnosti posjetitelja, a prema podacima
uprave tih nacionalnih parkova u posljednjih pet godina ni jedan
posjetitelj nije stradao.
