Sinoćnji teroristički napad u istanbulskoj međunarodnoj zračnoj luci
Ataturk prilikom kojeg je poginula 41 osoba deveti je napad koji su u
posljednjih devet godina teroristi izveli u zračnim lukama diljem
svijeta. Zašto teroristi odabiru upravo aerodrome kao mete, za tportal
objašnjava Željko Cvrtila, stručnjak za sigurnost, nekadašnji šef
kriminalističke policije u Ravnateljstvu policije, glavni policijski
savjetnik te bivši pripadnik Specijalne policije
Po Cvrtilinim riječima, postoji nekoliko razloga zašto odabiru aerodrome kao poligone za terorističke napade.
Prije svega, zračne luke su izrazito pogodne za terorizam budući je u
njima velika koncentracija i cirkulacija ljudi sa svih strana svijeta te
je veća šansa da će posljedice zbog potencijalnih žrtava iz različitih
dijelova svijeta pogoditi više zemalja. Primjerice, napad u podzemnoj
željeznici poruka je usmjerena lokalnoj vlasti, a napad na aerodrom
podiže događaj na međunarodnu razinu, a samim time privlači i sve
svjetske medije.
Pored toga, ističe tportalov sugovornik, napad na aerodrom
teroristima pogoduje budući da može imati i ekonomski utjecaj jer može
izazvati privremenu obustavu letova što nije nezanemariv udar na
gospodarstvo, a samim udarom na odabrani aerodrom teroristi mogu
dalekosežnije udariti na gospodarstvo čitave zemlje u kojoj se zračna
luka nalazi jer se ona u tom slučaju smatra nesigurnom za putovanje, a
samim time i za gospodarska ulaganja.
Prema Cvrtili, nije nezanemariv i cilj terorista da napadom izvrgnu
osiguranje aerodroma poruzi, osobito u onim državama koje se diče
visokom razinom osiguranja na javnim mjestima.
“Kada teroristi iskoriste slabosti zračne luke i pritom ubiju desetke
ljudi oni zapravo udaraju na povjerenju koje ljudi imaju u vlastima i
sigurnosnim organima. Pritom od napada naprave veliku predstavu i
postižu ishodišni cilj koji je psihološke naravi, a to je strah i
nepovjerenje pa su stoga zračne luke postale simboličke bojišnice”, kaže
Cvrtila.
Stručnjak za sigurnost ističe kako su zračne luke izuzeto ranjive iako
se čini kako su one u potpunosti pod nadzorom sigurnosnih službi jer
ulaganja u sigurnost nikad dosta budući da učinkovita rješenja za
zaustavljanje terorizma na aerodromima postoje.
No za takvo što treba ulagati prilično veliku svotu novca, napominje Cvrtila dodajući kako je nakon nedavnih napada na aerodrom u Bruxellesu
hrvatska policija uputila sigurnosnim službama na zagrebačkom i ostalim
hrvatskim aerodromima naputak o dodatnim mjerama sigurnosti poput
opsežnijih kontrola i ophodnja.
“Takvo što nije zasigurno dovoljno, a kao jedan od pozitivnih primjera
kako trebaju funkcionirati antiterorističke aerodromske mjere jest
Izrael koji bi kao meta islamističkih terorista bio dragulj u kruni”, no
takvo što je nemoguće upravo zbog niza vidljivih i nevidljivih
sigurnosnih mjera koje u potpunosti izoliraju bilo kakve terorističke
pokušaje. Izraelski je primjer prokušan, ali i skup, no
njime bi se morale voditi sve ostale države koje su visoko na popisu
terorističkih ciljeva. Pored toga, vlasti imaju pravne mehanizme da
utječu na vlasnike i koncesionare aerodroma da ulože više novca u
sigurnost jer je upravo sigurnost ključna točka povjerenja korisnika’,
ističe Cvrtila koji zaključuje kako tome ide u prilog činjenica kako su
aerodromi zatvorena sredina koju je puno lakše kontrolirati nego
primjerice neki gradski trg s pokrajnjim ulicama u kojima se teroristi
mogu izgubiti u mnoštvu nakon akcije.
