Udruga Kulturtreger pokrenula je peticiju "Park književnicama" navodeći pritom da u Zagrebu samo 1,8 posto javnih površina nosi imena žena, što potpuno pogrešno odražava njihov doprinos povijesti i kulturi grada.
Udruga je u utorak priopćila da je peticiju “Park književnicama”
pokrenula u povodu namjere Grada Zagreba da imenuje park ispred
Bookse u Martićevoj ulici imenom književnika. Poručili su kako je
krajnje vrijeme da se ispravi diskriminacija i nepravda prema
zaslužnim i znamenitim ženama koje su ostavile traga na književni
i kulturni život Zagreba.
“Samo 1,8 posto javnih površina u Zagrebu nosi imena žena,
pokazalo je znanstveno istraživanje Katje Vretenar i Zlatana
Krajine, što potpuno pogrešno odražava doprinos brojnih naših
sugrađanki povijesti i kulturi ovoga grada”, ističu u priopćenju.
Udruga navodi da su u “Fond imena iz kojeg se imenuju javne
površine za područje Grada Zagreba” uvrštena i imena triju
umjetnica. Svaka od njih, etnografkinja i književnica Mara Čop
Marlet, slikarica i pjesnikinja Katarina Dujšin Ribar te glumica,
književnica i prva spikerica Radio Zagreba Božena Begović, svojim
je radom zadužila gradsku kulturu i zaslužila da park u
Martićevoj nosi njihovo ime.
“Kao mjesto književnosti koje djeluje u spomenutom parku i
okuplja veliki broj naših sugrađanki i sugrađana, pozivamo sve da
podrže inicijativu ‘Park književnicama’ i svojim glasom
pozovu Grad da reagira na potrebu za uvažavanjem zaslužnih žena
iz povijesti Zagreba. Vjerujemo da je u ovom trenutku kad se
odlučuje o imenovanju parka pravedno i potrebno imenovati ga po
jednoj književnici”, stoji u priopćenju.
Imenovanje parka u Martićevoj ulici izazvalo je političke
prijepore nakon što je gradski Odbor za imenovanje naselja, ulica
i trgova predložio da se to mjesto
imenuje Parkom Envera Čolakovića, a gradski zastupnik
Vilim Matula prosvjedovao jer je Čolaković bio
kulturni ataše NDH u Mađarskoj 1944. godine.
Svađa se nastavila nakon što je Esad Čolaković, sin Envera
Čolakovića, u otvorenom pismu optužio Matulu da laže jer njegov
otac nije bio pripadnik ustaškog pokreta, pa ga “ni stara
revolucionarna ljevica nikad nije optužila, a kamoli osudila zbog
kolaboracionizma s ustaškim režimom”.
