Izložba, postavljena na dvije etaže Muzeja za umjetnost i obrt, počinje u predvorju upravo Fićekom, koji je i najveći izložak, a završava najmanjim, kontracepcijskim pilulama koje su najavile novo svjetonazorsko doba.
Šezdesete godine u Hrvatskoj bile su zlatno vrijeme naše novije
povijesti i vrijedno desetljeće koje vrijedi sagledati, rekao je
Zvonko Maković, autor idejnog koncepta izložbe dan “Šezdesete u
Hrvatskoj: Mit i stvarnost”, dan uoči njezina otvorenja u Muzeju
za umjetnost i obrt.
Maković kaže da su predmete odabrane za izložbu nastojali čitati
kao simbolička značenja, poput Fiće koji je bio simbol jednog
vremena, snova građana Hrvatske i Jugoslavije.
Kronološki obuhvaća razdoblje između 1958. i 1971. godine – od
sedmog kongresa Saveza komunista Jugoslavije, kada se partija
liberalizira do godine Hrvatskog proljeća, kada se zaustavljaju
započeti pozitivni procesi.
“Nakon pozitivnih pomaka u partiji mogle su se otvoriti nove
perspektive, od privredne reforme, izgradnje do promjene društva
i ideoloških smjernica, što se odrazilo na turizmu, kulturi i
drugim područjima”, ustvrdio je.
Podsjetio je kako je to bilo vrijeme kada su se pojavili i
afirmirali umjetnički pokreti i manifestacije koje nisu imali
samo regionalni, već i europski značaj – Nove tendencije, Muzički
biennale, Gorgona, Zagrebačka škola crtanog filma, Teatar
&TD, bilo je to vrijeme kapitalnih književnih djela,
eksplozije suvremene plesne scene i arhitektonskih novosti.
Jedno desetljeće u osamnaest dionica
Fotografije, umjetnička djela, dokumentarna, filmska i
televizijska građa, ambalaža predmeta iz svakodnevice raspoređeni
su u osamnaest tematskih dionica, počevši od ideje progresa kao
dominante ideje poslijeratnog društva koja se odražava na
umjetnost.
Mnogi umjetnici tada odbacuju figurativu i prihvaćaju
apstrakciju, a vrlo je česta poetika enformela – javljaju se
skupine umjetnika koji mu naginju različitim pristupima i njihova
se djela mogu vidjeti na izložbi. Na izložbi su izdvojene
Gorgona, naiva i Nove tendencije, a izlažu, među mnogima, Gliha,
Šimunović, Feller, Kulmer, Murtić, Prica, Seder, Džamonja,
Luketić, Knifer, Picelj, Kožarić, Rabuzin.
Podsjeća se i na danas zanemarene, a tada od iznimne važnosti
spomenike posvećene narodnooslobodilačkoj borbi jakog ideološkog
naboja, ali i izrazitog modernizma i apstrakcije.
Jedan od načina promocije ideje napretka, koji je označio i
otvaranje prema potrošačkom društvu, bile su velesajamske izložbe
“Porodica i domaćinstvo” koje su bile izuzetno popularne – ona iz
1958. imala je više od milijun posjetitelja.
Potrošačku revoluciju, koju je poticalo jačanje lake industrije i
proizvodnje robe široke potrošnje, na izložbi oslikavaju mnogi
uporabni predmeti koji prizivaju sjećanja – ambalaža
čokolada Kraša, higijenskih potrepština Saponije, Plive,
kolonjska voda Crna mačka, ‘stara’ boca Ožujskog, Coca-Cole,
staklene boce za mlijeko, odjeća i obuća.
Mnogi su autori i umjetnici bili autori do danas zapamćenih
vizualnih identiteta reklamnih kampanja različitih tvrtki,
dizajna svakodnevnih proizvoda (Mian Vulpe, Zlatko Zrnec, Borivoj
Dovniković – Bordo).
Poni bicikl, rolšuhe, Svijet oko nas – sjećanja na djetinjstvo
Dječji kutak danas će sredovječne ljude podsjetiti na odrastanje
u društvu koje je djecu stavljalo u središte društvene i
obiteljske pozornosti. Tu su školske bilježnice (među kojima i
ona iz 2. razreda Gordane Vnuk, dugogodišnje ravnateljice
Eurokaza), enciklopedije Svijet oko nas, kasice-prasice Kreditne
banke, crvene koturaljke, poni bicikl, pionirska ‘plava kapica i
crvena marama’.
Posebna se pažnja na izložbi dala i Teatru &TD koji je bio
mjesto novih koncepata, izvedbe suvremene svjetske i hrvatske
drame od kojih su mnoge postale antologijske – “Kaspar” Petera
Handkea, “Predstava Hamleta u selu Mrduša Donja” Ive Brešana i
“Stilske vježbe” Tomislava Radića.
Iz tog se vremena pamti i entuzijazam Studentskog
eksperimentalnog kazališta (SEK) koje donosi novu generaciju
redatelja i dramatičara, te Muzički biennale Zagreb, mjesto
prezentacije nove glazbe i skladatelja.
Svoju najveću popularnost u tom je desetljeću imala hrvatska
animacija – Zagrebačka škola crtanog filma priznata i danas u
cijelom svijetu, koja je vrhunac doživjela Oscarom za “Surogata”
Dušana Vukotića.
Bilo je to i vrijeme procvata eksperimentalnog filma, video i
multimedijske umjetnosti, amaterskih kino-klubova, afirmacije
GEFF -a (Genre Film Festivala).
Na nekoliko mjesta na izložbi mogu se pogledati dokumentarni i
igrani filmovi najznačajnijih tadašnjih autora, među ostalim,
Papića, Sremeca, Škrabala, a tu je i “Bitka na Neretvi” koja se
prikazuje uz plakat koji je slavni Picasso napravio za taj film.
Jedna se cjelina bavi šezdesetima ‘preko granice’ –
gastarbajterima koji su odlazili ‘trbuhom za kruhom’ (samo u
prvom valu do 1971. otišlo je 255 tisuća radnika), te Trstom u
koji se išlo drugim povodom – u šoping onoga čega u Hrvatskoj
nije bilo, a na što podsjećaju izložene traperice, kožna jakna,
cipele, šuškavac.
Nova vremena najavilo je i otvorenje Jugotonovog salona ploča u
Bogovićevoj ulici, a jedan od pokušaja da se bude dijelom svijeta
bio je osnivanje Fun cluba Beatlesa, službeni ogranak
liverpulskog kluba obožavatelja u Gajevoj.
Izloženi su i omoti popularnih albuma pop i rock glazbe te
nekadašnji obavezni inventar kafića – džuboks koji će podsjetiti
na tadašnje najveće domaće i inozemne hitove.
Pet mjeseci bogatog popratnog programa
Do kraja rujna i zatvaranja izložbe, pratit će ju bogati
popratni program stručna vodstva, radionice pedagoškog odjela
Muzeja, glazbene slušaonice, retrospektive u Kinu Tuškanac,
razgovori i okrugli stolovi, predavanja.
Stručna vodstva provodit će se po dionicama (već 29. travnja prvo
vodstvo Maje Đurinović, za plesnu dionicu i uz Međunarodni dan
plesa.
Bit će tu i predavanje profesora s Ekonomskog fakulteta u
Zagrebu o ondašnjem marketingu, koncert Zagrebačkih solista,
koncert Saxofonista u sklopu XVIII. Svjetskog kongresa
saksofonista, radionice na temu mode, profesora Baltazara i
drugog.
Detaljan program objavljen je na internetskim stranicama Muzeja
za umjetnost i obrt.
Izložbu će pratiti monografija sa stručnim tekstovima na više
od 450 stranica, koja se izdaje u suradnji sa Školskom
knjigom.
